Ahmet Egrlić, predsjednik VTK: Bosna i Hercegovina mora jačati domaće proizvodne kapacitete

Bosna i Hercegovina mora jačati domaće proizvodne kapacitete. Bez jačanja domaćih kapaciteta ne možemo izaći na međunarodno tržište i očekivati prodaju sa malim količinama, poručio je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Govoreći o tome koliko je pandemija COVID-19 uticala na povećanje vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine tokom ove godine, Egrlić je kazao da je pandemija u prošloj godini uticala na smanjenje ukupnog obima, a deficit je popravljen.

“Deficit je zapravo bio smanjen i on je u odnosu na sve prethodne godine zbog smanjenog obima razmjene i uvoza, popravljen. U toku ove godine, pokrivenost uvoza izvozom je 66 posto, a obično se kretalo na 60 posto. Dakle, smanjen je deficit, povećana je robna razmjena i pandemija nije negativno uticala na deficit”, pojasnio je Egrlić.

Kako je kazao, opća potražnja roba na evropskom ali i svjetskom tržištu je uticala na povećanje izvoza iz BiH.

“Tako da mi u ovoj godini imamo svaki mjesec više milijardu i 100 miliona konvertibilnih maraka izvoza što nije zabilježeno svih proteklih godina. Imamo rast izvoza, zapošljavanja, također i rast uvoza i dobra je stvar da se povećava robna razmjena sa svijetom i mislim da je to šansa i da tako treba nastaviti”, istakao je Egrlić.

Da li smo kao država dovoljno odgovorili da ublažimo povećanje uvoza, odnosno da li smo dovoljno iskoristili domaće kapacitete koje imamo, Egrlić smatra da podrška nikad nije dovoljna.

“Uvijek je potrebno da bude veća. Skoro svi nivoi vlasti dali su određeni doprinos, nažalost, neke grane privrede koje su pretrpjele najveće štete, na neki način još uvijek izlaze iz recesije i još uvijek trpe posljedice. Tu prvenstveno mislim na putnički prevoz, na turizam i prateće grane turizmu. To su sektori koji su imali najveće štete od posljedica COVID-a. Sve druge grane privrede su se na neki način vrlo brzo izvukle, povećanom potražnjom su plasirale nove robe i finansijski se konsolidirale”, pojasnio je Egrlić.

– Zakašnjela podrška i poticaji –

Mišljenja je da je zakasnila podrška i poticaji koje su izdvojili različiti nivoi vlasti za grane privrede koje su najviše pogođene pandemijom.

“Ona nije bila na vrijeme. Naravno da je pandemija dugo trajala, to niko nije očekivao. Podrške je bilo, ona svakako nije dovoljna. Nažalost, ne možemo se porediti sa nekim velikim, ekonomski razvijenijim zemljama koje su daleko snažnije podržale svoju ekonomiju”, naglasio je Egrlić.

Poručio je da Bosna i Hercegovina mora jačati domaće proizvodne kapacitete.

“Mora dati podršku privredi, mora rasteretiti privredu, relaksirati i rasteretiti poreze i doprinose, smanjiti ukupna davanja koja privrednici imaju, izgrađivati nove poslovne i poduzetničke zone, moramo omogućiti lakše i brže investiranje u Bosnu i Hercegovinu. Ono što je jako važno jeste da jačanjem domaćih kapaciteta bit ćemo u prilici da se možemo pozicionirati na značajna svjetska tržišta. Sada imamo situaciju da iz Bosne i Hercegovine izvozimo više od 4,5 milijarde KM metalskog sektora. Dakle, razni obradni centri su nikli u Bosni i Hercegovi i zato što je to potražnja u Evropskoj uniji. Bilo bi daleko više kada bi bilo i veće podrške. Bez jačanja domaćih kapaciteta ne možemo izaći na međunarodno tržište i očekivati prodaju sa malim količinama. Osjeti se rast i velika potražnja ali je važno uskočiti u globalne dobavljačke lance koji su narušeni”, istakao je Egrlić.

Prema njegovim riječima, sada imamo situaciju da je nestašica nekih roba na globalnom tržištu.

“I u tom smisli Bosna i Hercegovina treba zauzeti svoje mjesto i sada iskoristiti svoje komparativne prednosti jer je sada momenat. Ono što traže privreda i ekonomija jeste da se podiže njena konkurentnost. Naša ekonomija se može podići rasterećenjem privrede, smanjenjem različitih nameta, poreza i doprinosa. Imamo ozbiljan problem odlaska iz Bosne i Hercegovine mlade radne snage, ljudi koji su najproduktivniji, u koje je država najviše uložila. A sve zbog toga što je zabilježen rast cijena, rast životnog standarda, a to ne prate primanja. Dakle, mi ne možemo konkurisati evropskom tržištu, ali možemo tražiti da se koliko-toliko unaprijedi postojeće stanje, da se povećaju lična primanja uposlenika i da se tako zadrži što veći broj radnika u BiH”, pojasnio je Egrlić.

Dugo se već govori o izvoznim mogućnostima Bosne i Hercegovine posebno u oblasti vode, mesa, generalno poljoprivrednih proizvoda.

“Kada je u pitanju crveno meso, tu još uvijek nemamo dozvolu za izvoz u EU. Kada su u pitanju drugi proizvodi animalnog porijekla, tu imamo sve dozvole i imamo dio proizvoda koji idu na evropskom tržište. Nažalost, tu su takođe naši kapaciteti ograničeni. Još uvijek nemamo dovoljno izgrađene kapacitete i zapravo mi još uvijek imamo prostora i na domaćem tržištu, regionalnom tržištu. Prije nekoliko danas smo bili u Istanbulu gdje smo promovisali naše sireve, vina itd. i naišli smo na oduševljenje našom kvalitetom. Otvaramo i ta tržišta. Imamo ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom koja liberalizira i usluge. Dakle, u okruženju imamo veliko tržište, sada je do nas, do BiH da gradi kapacitete s kojim može odgovoriti tim velikim tržištima”, izjavio je Egrlić.

Mišljenja je da će Bosna i Hercegovina iskoristiti jednu od prilika.

“Bosna i Hercegovina ima proizvode koji mogu biti konkurenti najkvalitetnijim svjetskim proizvodima. Nadam se da će u narednom periodu kroz različite reforme, na entitetskim nivoima doći do kreiranja boljeg poslovnog ambijenta, više investicija i otvaranja novih proizvodnih kapaciteta koje možemo ponuditi u inostranstvu”, naglasio je Egrlić.

– Sa Turskom više raditi u IT sektoru –

Dotakao se i razvojnih šansi u ekonomskim odnosima BiH i Turske.

“Ono što je dobro jeste da Bosna i Hercegovina i Turska imaju rast vanjskotrgovinske razmjene. Dakle, dobar rast koji možemo nastaviti i može biti još veći. Ono gdje ja vidim saradnju sa Turskom je prije svega da više radimo u IT sektoru. Tu zaista imamo i jedni i drugi šta ponuditi, gotovo na globalnom svjetskom tržištu. Kroz razvoj usluga, Turskoj možemo pružiti neke usluge koje imamo, a i oni nama. Takođe, trebamo koristiti njihovo iskustvo. Turci imaju ogromno iskustvo u razvoju turizma, turističkim uslugama i ponudi gdje mi nismo toliko na tom nivou. Mislim da ćemo iskoristiti tu šansu. Sada nam se pružila šansa, imamo taj Sporazum o slobodnoj trgovini i mislim da je to dobra prilika za BiH”, izjavio je Egrlić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, smatra da turske investicije, kada je riječ o privrednom sektoru treba unaprijediti u narednom periodu.

“Mislim da Turci imaju kapacitete. U sklopu kreiranja boljeg poslovnog ambijenta mi ćemo privući strane investitore. Bez dobrog poslovnog okruženja, investitori će nas zaobići, kako turski tako i bilo koji”, rekao je Egrlić.

Kako je kazao, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u završnoj fazi jedne digitalne komore koja će omogućiti poslovne kontakte kroz kanale sa skoro cijelim svijetom.

“To je odlična platforma koja nudi jako puno. Bosna i Hercegovina se namjerava baviti općeniti digitalizacijom. Napravili smo 12 studija, presjek stanja digitalizacije bh. društva po svim sektorima. To je katastrofalno stanje. Evropa i svijet ulažu mnogo novaca u digitalizaciju, Bosna i Hercegovina je negdje na početku. Digitalizacija je budućnost i mi u tom smislu možemo direktno digitalizirati naše usluge, komorske usluge, ali to mora pratiti i digitalizacija kompletnog bh. društva. Kako bi i to bio doprinos razvoju boljeg poslovnog okruženja. Digitalizacija će ustvari spriječiti i korupciju, ubrzati procese i procedure, administraciju će dovesti u situaciju da mora brzo i efektivno odgovoriti izazovima…Imamo dobre kontakte, dobre kanale, ostalo je na domaćim vlastima da ovdje kreiraju bolji poslovni ambijent, da stvore uslove i privuku investitore”, rekao je Egrlić.

Smatra da Vanjskotrgovinska komora osjeti teret države koja je u stanju i fazi da joj je narušen imidž i gotovo na nuli u međunarodnim odnosima.

“Znate koliko je teško prodavati proizvod iz neke zemlje koja ima imidž poput Bosne i Hercegovine. Osjetimo teret politika u Bosni i Hercegovini”, dodao je Egrlić.