A gdje je tu BiH: Hrana nije bila ovako jeftina već sedam godina

Cijene hrane su pale na početku godine pod pritiskom obilne ponude, sporijeg rasta svjetske ekonomije i jačeg dolara, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

FAO-v indeks koji mjeri cijene košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u januaru 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec i u prosjeku je iznosio 150,4 boda, što je njegova najniža vrijednost od aprila 2009. godine. U odnosu na prvi mjesec prošle godine niži je za 16 posto.

Najviše su u januaru pale cijene šećera, za čak 4,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, zbog poboljšanih uvjeta uzgoja u Brazilu, najvećem proizvođaču i izvozniku.

Značajno su pale i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za tri posto u odnosu na prosinac, zbog obilne ponude u Evropskoj uniji i Novom Zelandu i slabe uvozne potražnje.

Pojeftinile su i žitarice, čiji je indeks kliznuo 1,7 posto u odnosu na prosinac. U FAO-u ukazuju na obilnu ponudu i pojačanu konkurenciju za izvozna tržišta, posebno u kategoriji pšenice i kukuruza. Dodatno je njihove cijene pritisnuo jači dolar.

Isti postotni pad cijena na mjesečnoj razini zabilježen je i u kategoriji biljnih ulja, što u FAO-u dovode u vezu ponajprije s nižim cijenama sojina ulja temeljem očekivanja o obilnoj ponudi.

Najmanje je u januaru pojeftinilo meso, za 1,1 posto iskazano promjenom vrijednosti indeksa u odnosu na revidirani podatak za prosinac. U okviru te kategorije prehrambenih proizvoda poskupjela je samo svinjetina, što u FAO-u objašnjavaju programom pomoći u Evropskoj uniji za privatno skladištenje te vrste mesa.

Odvojeno je FAO u prvoj prognozi utvrdio mješovite naznake za proizvodnju žitarica u ovoj godini, posebno na južnoj hemisferi, zbog meteoroloških uvjeta povezanih s El Ninom.

Izgledi za proizvodnju “ozbiljno su pogoršani” u Južnoafričkoj Republici, konstatiraju u agenciji UN-a, procjenjujući da bi proizvodnja pšenice u toj regiji mogla biti smanjena 25 posto.

U Ruskoj Federaciji i Europskoj uniji uvjeti za proizvodnju načelno su povoljni dok su u SAD-u i Ukrajini smanjene površine zasijane pšenicom. Isto se očekuje i u Indiji, zbog slabe sezone monsuna i ispodprosječnih padalina od prošlogodišnjeg listopada.

Agencija je ujedno neznatno povisila prosinačku procjenu proizvodnje žitarica u 2015., na 2,531 milijardu tona, navodeći kao razlog podatke o proizvodnji pšenice u Kanadi i Rusiji i kukuruza u Kini, Kanadi i Paragvaju. Procjena potrošnje blago je pak snižena, na 2,527 milijardi tona, ali je još uvijek 0,8 posto viša nego u prethodnoj sezoni.

Slijedom tih izmjena u FAO-u procjenjuju da će zalihe žitarica na kraju sezone 2016. iznositi 642 miliona tona, što znači da će biti nešto više nego na njezinom početku.

Upozoravaju ipak na razlike među pojedinim regijama. Tako bi zalihe pšenice u EU, SAD-u i Kini trebale zamjetno porasti dok je i Kanadi, Indiji i Iranu izgledno njihovo smanjenje, procjenjuju u FAO-u.