14.000.000.000 dolara globe za Deutsche Bank?

Nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa objavilo iznos o kojem se razmišlja zatražiti od najveće njemačke financijske institucije, nije samo mnogima u središtu Deutsche Banka u Frankfurtu na Majni zastao dah. Globa od 14 milijardi dolara – oko 12,5 milijardi eura uplašila je i svakog tko je imao dionice Deutsche Banka tako da je i njena vrijednost trenutno propala u bezdan. Ipak, brzo se nešto oporavila jer je i postalo jasno kako će se o iznosu još “razgovarati”.

S druge strane, svi su znali da Deutsche Bank čeka kazna za “lude godine” prije bankovne krize 2008. gdje su u bankama doista mislili da mogu činiti što ih je volja. Tako se i dogodilo da su se u američkim bankama dosjetili načina kako da, ako je neki Amerikanac digao kredit za kuću za kojeg sada više ne može plaćati rate, taj “truli” kredit od kojeg banka vjerojatno više neće vidjeti niti centa onda lijepo “spakiraju” u takozvane certifikate – i prodaju na tržištu kapitala. I čak zarade na nečemu što bi svaki normalni čovjek smatrao čistim gubitkom.

“Certifikat” se više ne spominje u boljem društvu

Polazeći od hipotekarne vrijednosti – koja u krizi više nije imala nikakve veze s tržišnom, banke su naveliko prodavali certifikate što su zapravo složene, logičke pretpostavke da na temelju te vrijednosnice netko doista i dobije renditu. U tom papiru se tako nižu uvjeti što treba biti strike(prijevod – udarac, dakle realizacija) u Short Put-u, što u Long Put-u i treba svakako biti iskusna burzovna lisica – doktorat iz matematike ili barem titula šahovskog velemajstora neće škoditi – da uopće shvatite o čemu se radi.

Što je najgore, neki od tih certifikata koje su se nudile i ulagačima na čitavom svijetu su imali čak odlične ocjene uglednih agencija za procjenu kredibilnosti. Zato ne čudi da su se i takve trule jabuke prodavale kao lude – i da su ulagači ubrzo morali shvatiti da su spiskali milijarde kad je tržište nekretnina u SAD konačno doživjelo kolaps.

Istini za volju treba reći kako američki ogranak Deutsche Bank nije izmislio tu – doslovce možemo reći staru poslovicu “prodaju muda pod bubrege”, ali je svakako nakon nekog vremena marljivo sudjelovao u tome. Američko ministarstvo pravosuđa je već postiglo nagodbu sa “glavnim igračima” – američkim novčarskim kućama JPMorgan Chase, Citigroup i Morgan Stanley koje su sve zajedno morale platiti globu od 23 milijarde dolara.

Utoliko onda i 14 milijardi samo od Deutsche Bank doista zvuči prilično mnogo – ne na kraju, to bi bila najveća globa koju je ikad morala platiti neka strana banka američkoj vladi. Trenutno je rekorder francuska banka BNP Paribas koja je 2014. morala platiti 8,9 milijardi dolara zbog kršenja sankcija koje su na snazi u SAD, točnije zbog poslovanja i sa državama poput Sudana, Irana i Kube.

Tek jedan od 7.800 postupaka…

Tako se odmah oglasila Deutsche Bank priopćenjem kako je tih 14 milijardi dolara globe tek “prvi prijedlog za nagodbu” američkog ministarstva pravosuđa i kako je banka zamoljena da “iznese svoj prijedlog”. Utoliko se može pretpostaviti da će globa na kraju ipak ispasti manja ako se američko ministarstvo uspije uvjeriti kako ta banka nije “vodila igru” i kako se tako nešto više nikad neće ponoviti.

Deutsche Bank je objavila i kako “niti u kojem slučaju neće moguće odštetne zahtjeve ispuniti u iznosu koji bi bio makar i približan spomenutom iznosu” i kako se banka nada globi koji bi bio “u relaciji onome koju su platili naši konkurenti i koji su se američkim ministarstvom složili oko znatno nižih iznosa”, piše u priopćenju Deutsche Bank. Ipak, tvrdoglavost i inaćenje pod svaku cijenu tu svakako ništa neće pomoći nego bi moglo čak i povući krivičnu tužbu zbog prijevare.

Ali obzirom da ta nagodba sa ministarstvom znači da se time podmiruju i zahtjevi pogođenih kupaca tih bezvrijednih papira i nesretnih vlasnika nekretnina iz kojih su morali iseliti, jasno je da će se globa pisati barem sa deset znamenaka. Bankovni analitičar Robert Halver iz Baader Bank procjenjuje da će globa na koncu ispasti “negdje oko 5 milijardi dolara”, što je već dovoljno da Deutsche Bank žestoko udari po džepu. Jer prošle godine je Deutsche Bank objavila rekordni gubitak od 6,8 milijardi eura, a ovogodišnjoj skupštini dioničara se moglo čuti kako je banka “stavila na stranu” oko 5,4 milijardi eura za plaćanje globa i kazni koje je još čekaju.

To ne znači da je to iznos spreman za ovaj spor jer na žalost, ovaj postupak zbog američkih hipotekarnih kredita jest jedan od većih – ali nipošto ne jedini koji se vodi protiv Deutsche Bank. Trenutno je ta banka upletena u čak 7.800 sudskih sporova i postupaka zbog nepravilnosti u poslovanju, a proteklih godina je za globe i kazne morala platiti nekih 12 milijardi eura.