Sve više vozila u Sarajevu, a ništa od saobraćajnica planiranih prije 30 godina
Krajem 2011. godine u Kantonu Sarajevo je bilo registrovano 133.597 vozila. Samo pet godina poslije taj broj iznosi 139.860, što je rast od preko 4 posto.
U razgovoru za Fokus.ba profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov analizirao je ovu statistiku.
“Ovo je očekivani rast i nastaviće se ovim trendom s obzirom na razvoj društva. I to ne bi bio problem, da ostali segmenti saobraćaja prate ovakav trend. Prije svega mora postojati jasna strategija mobilnosti stanovništva i razvoj javnog prijevoza u KS, kao i alternativnog vida prijevoza, te razvoj cestovne mreže. Potrebna je i upravljivost saobraćajem u KS. Ovo prvo imamo, tj. trend rasta, ovo sve drugo nemamo i eto svih problema saobraćaja. To stalno naglašavam”, naveo je Lindov za Fokus.ba.
Lindov je upozorio da cestovna mreža KS ne može više prihvatati novih motornih vozila, jer, kako je naveo, treba imati u vidu i dnevne migracije vozila u i iz Sarajeva, koji je također u porastu, budući da je Sarajevo administrativni i ekonomski centar BiH.
“Prije 30 godina postojao je plan novih saobraćajnica, I, VI, IX trasnverzale, Gradskog autoputa, Južne i Sjeverne longitudinale. Na svim ovim prije 30 godina planiranim saobraćajnicama nemamo jasnu dinamiku i prioritete gradnje, nego gradimo komade ovih saobraćajnica koji su nam lakši. Ono što moramo uraditi za postojeću mrežu koja ne može više pratiti porast motornih vozila jeste upravljati nad saobraćajem, Planiran je Centar za upravljenje još prije 20 godina. Danas nemamo gotovo ništa od ovog centra koji bi mogao poboljšati protočnost saobraćaja za oko 30 posto na postojećoj mreži”, istakao je Lindov.
Posljedice će biti, kako je upozorio, sve više zastoja usljed preopterećenosti putne mreže.
“Direktno ćemo imati i daljnje povećanje zagađenosti zraka na prostoru Kantona Sarajevo i šire, pa sa srećom nam glavni grade BiH”, zaključio je Lindov.
