Povećava se izvoz voća iz BiH u Rusiju

Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine nastavila pozitivan trend rasta izvoza u Rusiju, a najveći napredak ostvaren je u izvozu voća, koje u prvom polugodištu 2014. nije ni bilo među deset vodećih izvoznih grupa proizvoda.

– Paralelno je smanjena vrijednost uvoza, te poboljšan ukupan odnos međusobne razmjene i smanjen deficit BiH. Kada se uzme u obzir činjenica da najviše uvozimo prirodni plin, te posredno sirovu naftu, odnosno proizvode koje (još) ne eksploatišemo u BiH, jasno je da BiH ima izraziti suficit u trgovini onim proizvodima kojima realno raspolažemo, odnosno da iz Rusije uglavnom ne uvozimo proizvode konkurentne vlastitim – izjavio je za Fenu Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.

Naveo je da su očekivanja za naredni period izrazito pozitivna, posebno ukoliko uspijemo ispuniti uslove i pronaći tržište za plasman mlijeka i mliječnih proizvoda.

Vodeći izvozni proizvodi iz Bosne i Hercegovine na tržištu Ruske Federacije tradicionalno su farmaceutski proizvodi, u čijem izvozu prednjači Bosnalijek d.d. Sarajevo i takav se poredak zadržao i u prvom polugodištu 2015.

– Drugu poziciju zauzima voće, uz izvrstan trend povećanja izvoza, čija je ekspanzija inicirana uzajamnim sankcijama EU i Rusije, odnosno zabranom uvoza voća, povrća i drugih proizvoda iz EU i ostalih država koje su uvele sankcije Rusiji, a nedavno su ovakve ruske sankcije proširene i na Crnu Goru – dodao je Gavran.

Također, značajan je i izvoz hemijskih proizvoda, vozila, namještaja i obuće, ali ova struktura postaje sve raznovrsnija vremenom i širi se i broj proizvoda i vrijednost njihovog izvoza.

Vodeći uvozni proizvod, kada je riječ o direktnom uvozu, svakako je prirodni plin, koji u Bosnu i Hercegovinu stiže putem gasovoda, dok je stvarno najveća vrijednost uvoza sirove nafte za preradu u Rafineriji nafte Bosanski Brod, ali se ovaj uvoz realizuje posredno (ranije najčešće evidentiran u trgovini sa Švicarskom). Električne mašine i oprema, sirova koža i hemijski proizvodi su ostali vrijedni pažnje uvozni artikli.

Na pitanje u kojoj mjeri su uzajamne sankcije, odnosno zabrane uvoza određenih proizvoda, koje su jedna drugoj uvele Evropska unija i Ruska Federacija, utjecale na trgovanje BiH i Rusije, Gavran je kazao da je takva situacija doprinijela unapređenju trgovine dviju zemalja i povećanju obima našeg izvoza.

– Posebno je poticajno djelovala na izvoz voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda. Nova velika prilika ukazala se omogućavanjem izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU, što istodobno znači i mogućnost prijevoza ovih proizvoda preko EU na putu za tržište Rusije. Naravno, nakon što se ispune i svi ruski zahtjevi, odnosno provjeri njihovo ispunjavanje, kada je riječ o standardima obaveznim za njihovo tržište. Potencijali razvoja trgovine su ogromni i bez utjecaja sankcija, ali one jesu prijelomni trenutak koji sve više koristimo – kazao je Gavran za Fenu.