Najbolji posao na svijetu je biti zastupnik u Parlamentu FBiH

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 12. oktobra 2014. godine, dakle ubrzo će se navršiti puna godina dana, a u tom razdoblju Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH održali tek dvije redovne sjednice!

Istini za volju, održali su i nekolicinu izvanrednih (Zastupnički dom sedam, dom naroda četiri), ali zaista nevjerojatno zvuči da najviše zakonodavno tijelo u Federaciji, koje ima legitimitet naroda jer su zastupnici izabrani izravno na izborima, u gotovo godinu dana održi dvije redovne sjednice.

Naravno, to zastupnike i izaslanike nije sprječavalo da za svoj (ne)rad svakog mjeseca uzimaju plaće, koje se kreću od 2500 do 3500 maraka, kao i naknade za odvojeni život, smještaj i što, već ne. Vjerovatno nećemo dugo čekati da kada upitaju djecu što žele biti kada porastu, odgovor ne bude liječnik, pilot, sportaš, nego zastupnik ili izaslanik u Parlamentu FBiH.

[quote_center]Prema budžetu za 2014., ova stavka je građane koštala 6,87 miliona maraka, a za istu stavku prema budžetu za 2015., predviđeno je da se izdvoji 8,85 miliona maraka, što je povećanje od skoro dva miliona marka[/quote_center]

Da stvar bude još tužnija, u budžetu za 2015., koji je ionako pun rupa i ne može se održati bez novih zaduženja, planirano je povećanje za plaće i naknade zaposlenih u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Prema budžetu za 2014., ova stavka je građane koštala 6,87 miliona maraka, a za istu stavku prema budžetu za 2015., predviđeno je da se izdvoji 8,85 miliona maraka, što je povećanje od skoro dva miliona marka.

Ono što treba kazati je kako posao zastupnika nisu samo sjednice, ali zaista je nevjerovatno da su u proteklom razdoblju održane samo dvije redovne. Usporedbe radi, u promatranom razdoblju, dakle od izbora do danas, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH održao je već 15 sjednica, a 16 je zakazana za 27. augusta.

Nadalje, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH održao je sedam sjednica, a osma je zakazana za 30. augusta.

Narodna skupština RS-a održala je tek pet redovnih sjednica, a i oni su imali mnogo više, kako stoji, posebnih sjednica, njih 10.

Za sve navedeno ne treba kriviti samo parlamentarce nego opću političku nestabilnost u zemlji. Primjerice, Hercegovačko-neretvanski kanton još uvijek nema izvršnu vlast, u Federaciji nitko više niti ne zna tko je vlast, a tko oporba, sve češće se spominju nova preslagivanja na i na državnoj razini, piše Dnevni list.

Nedostatak volje za kompromise i opće nepovjerenje, ponovno nas je dovelo u situaciju da se koalicije mijenjaju na mjesečnoj razini, da je više zastupnika u parlamentima ima oporba nego vlast. Zemlja koja je talac loših politika posljednjih dvadeset godina zadnje što treba je nastavak takve matrice ponašanja i u ovom mandatu.