Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu obilježila 481. godišnjicu

U Sarajevu je danas upriličena svečana akademija povodom obilježavanja 481. godišnjice postojanja i kontinuiranog odgojno-obrazovnog rada Gazi Husrev-begove medrese, javlja Anadolu Agency (AA).

Mensur Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese govorio je o kontinuitetu, angažmanu i radu ustanove na čijem je čelu te o njenom značaju u obrazovnom sistemu BiH.

“Gazi Husrev-begova medresa je radila sve vrijeme i iz nje su iznjedrene druge medrese”, rekao je Malkić prije početka svečane akademije.

Istakao da Gazi Husrev-begova medresa u svojoj gotovo pet stotina godina dugoj tradiciji traje i obrazuje Bošnjake, ali da danas nije, kao što je nekada bila, isključivo vjerska škola.

“Danas je Gazi Husrev-begova medresa savremena škola koja ide rame uz rame sa našim gimnazijama u Sarajevu i gimnazijama u BiH. Gazi Husrev-begovu medresu od drugih škola izdvaja upravo ovo što ima jednu trećinu plana i programa koji su zasnovani na vjerskim predmetima. Ovdje se izučava kiraet (učenje Kur'ana), akaid (vjerovanje), hadis, tefsir, itd… Izučava se i matematika, biologija, informatika i sve ostalo što se izučava po drugim školama”, rekao je Malkić.

Dodao je da se u medresi, školi internatskog tipa, posebna pažnja posvećuje odgoju.

“Poslijepodne učenici, zajedno sa svojim odgajateljima imaju po repeticiji određene radionice gdje se više radi na odgoju ili, kako mi to kažemo, primjenjujmo poslijepodne ono što smo naučili prijepodne”, izjavio je Malkić.

Na centralnoj svečanosti u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese dodijeljena su posebna priznanja za afirmaciju te odgojno-obrazovne ustanove njenim svršenicima Mehmedaliji Hadžiću, bivšem profesoru Gazi Husrev-begove medrese, kao i Safetu Softiću, prvom zamjeniku predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Profesor Mehmedalija Hadžić, jedan od svršenika Gazi Husrev-begove medrese, koji je ove godine dobio priznanje za afirmaciju ove ustanove unutar islamske zajednice, istakao je da mu dodjela prestižnog priznanja izuzetno znači, posebno jer se ove godine navršava 50 godina od njegovog završetka medrese.

“U medresu sam došao kao 12-godišnjak i ovo priznanje koje mi je dodijeljeno ove godine je najbolje vrijeme. U našoj islamskoj tradiciji vlada uvjerenje da Bog svakog čovjeka stvara u vremenu koje je najbolje za njega, za osvještenje njegovog života i daje mu darove koji su njemu najbolji u tom vremenu. Ovo smatram i Božijim darom uz svu zahvalnost nastavničkom vijeću što je ove godine mene odredilo za jednog od ljudi koji su primili to priznanje”, rekao je Hadžić.

Prema njegovim riječima medresa osim toga što je obrazovna, jeste i odgojna institucija te mjesto prepoznavanja tragova ranijeg naraštaja.

“Medresa nam je dala upute kako da svoju ljudskost realizujemo u prostoru i vremenu koji su nam dodijeljeni i što, po meni, najvažnije u ovih 50 godina mog rada, vidim da je najveća zasluga medrese da je u dubinu mog bića uspjela ugraditi duboku odgovornost za sve ono šti mislim, govorim i radim. To je jedna vrlina koja je danas, nažalost, vrlo malo prisutna u ovom društvu”, ocijenio je Hadžić.

Priznanje za afirmaciju Gazi Husrev-begove medrese van islamske zajednice dodijeljeno je Safetu Softiću, svršeniku Medrese i zamjeniku predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. On je prije svečane ceremonija izjavio da riječ je o najvećem priznanju u njegovom životu koje ga veže za početke školovanja i za boravak u medresi od 1980. do 1984. godine.

“Gazi Husrev-begova medresa je škola koja, kao malo koja u svijetu, skoro pet stoljeća ima kontinuirani rad. To je škola koja je dosad u ovom narodu i na ovim prostorima izvela jedan ogroman broj, hiljade svojih svršenika koji su u najvećoj mjeri opravdali ono što su u ovoj školi stekli i ono što Gazi Husrev-begova medresa daje, nije samo obrazovanje nego i odgoj koji se pruža ovdje, s obzirom na internatski način života i sve ono što prati”, rekao je Softić.

Dodao je da je BiH u poslijeratnom periodu jednu od najvećih anomalija doživjela upravo u obrazovnom sistemu.

“To je vjerovatno neki smrtonosni virus za ovaj narod i naše podneblje. Nivo obrazovanja je jako pao, pogotovo kada je u pitanju srednji i viši nivo obrazovanja i cijenim da ovakve škole s ovakvom tradicijom, renomeom trebaju biti na neki način baklja koja će osvijetliti put svima nama da se kada je ova tema u pitanju uozbiljimo i da se donesu kvalitetni zakoni koji će zaštiti obrazovanje od ovog sunovrata u koji svi zajedno zapali”, poručio je Softić.

Svečanosti su prisustvovali visoki zvaničnici vjerskog, kulturnog, političkog i javnog života Bosne i Hercegovine.
Osim akademije, danas je održana i svečana sjednica Nastavničkog vijeća povodom Dana škole.

Medresu je 8. januara 1537. Godine utemeljio Gazi Husrev-beg. Zgrada Gazi Husrev-begove medrese osmišljena je kao polivalentan i reprezentativan objekat u kome je centralno mjesto dato prostoru za nastavu (dershana), a nizovima krilnih prostorija namijenjen rezidencijalni karakter. Odlukom samog osnivača medresa je smještena u samo srce sarajevske čaršije.

Gazi Husrev-begova medresa je jedina škola u Bosni i Hercegovini, koja kontinuirano radi više od 470 godina. Do današnjih dana obrazovala je brojne istaknute ličnosti koje su u prošlosti odigrale značajnu ulogu u opstanku i razvoju Bosne i Hercegovine.