Šta je pokazala istraga o smrti Slobodana Praljka

Prvog decembra ove godine, ICTY je inicirao nezavisnu stručnu istragu povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, koju je vodio Justice Hassan B. Jallow, glavni sudac Gambije i bivši tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i mehanizma za međunarodne kaznene sudove.

Istraga je zatvorena 29. decembra 2017. te proslijeđena Registraru koji je dalje proslijedio relevantnim institucijama u okviru Ujedinjenih Naroda.

Zaključak pregleda Justice Jallowa pročitajte u nastavku:

“Moj pregled nije pokazao nikakve rupe niti mane u zakonskim okvirima ICTY-a a po pitanju tretiranja pritvorenika u jedinici za pritvor Ujedinjenih Naroda (UNDU) i prostorijama ICTY i stoga ne predlažem bilo kakve izmjene pravila i propisa ICTY-a. Nadalje, pregled pokazuje da su pravni okviri praćeni od strane službenika UNDU-a, policajaca za sigurnost i drugim osobljem ICTY-a u vezi s postupanjem s g. Praljkom. Kao što je navedeno u mojim zaključcima, bez posebnih obavještajaca (kojih nije bilo) i unutar UN-ovih granica standardnih minimalnih pravila za tretiranje pritvorenika, ne postoje mjere koje bi mogle osigurati otkrivanje otrova u bilo kojoj fazi. Bez obzira na to, pregled je ukazao na neke mjere koje bi se mogle poduzeti kako bi se povećala vjerojatnost otkrivanja u budućim slučajevima “.

U tom smislu, Jallow je izdao preporuke vezane uz režime pretraživanja, uključujući posjetitelje i pritvorske sobe zatočenika, kao i tečajeve za obuku osoblja za sigurnost koji će se dijeliti s drugim relevantnim sudovima.

Osim toga, preporučio je uvođenje odgode od 30 minuta za emitiranje izreke presuda.

Pozdravljajući korake poduzete do sada, preporučio je nastavak pružanja medicinske i psihološke pomoći zatvorenicima UNDU-a i osoblju uključenim u događaje od 29. novembra, po potrebi.

Na kraju, sudija Jallow je pohvalio sigurnost i medicinsko osoblje MKSJ-a za hitne reakcije.

Što se tiče otrova koji je Praljak posjedovao, Sudija Jallow je naznačio:

“Tvar koju je uzeo g. Praljak analizirana je i otkriveno je da se radi o kalijevom cijanidu. Legalno nije moguće kupiti kalij cijanid unutar zatvora ili ga neovlašteno proizvoditi od predmeta koji su dostupni u zatvoru. Kalij cijanid se može prenjeti u obliku praha ili otopiti u vodi. Količina kalijevog cijanida potrebna za izradu smrtonosne doze iznosi 200-300 mg (što je jednako veličini za jednu tabletu).”

U odnosu na pitanje kako je ova tvar mogla doći u posjed gospodina Praljka, Sudija Jallow je nastavio:

“Nije moguće zaključno navesti kada i kako je otrov ušao u posjed gospodina Praljka. Kontinuirana kaznena istraga pred nizozemskim vlastima mogla bi rasvijetliti to. Važno je napomenuti na početku da osoblje UNDU-a ili osoblje ICTY-a nisu imali dostupne obavještajne informacije koji bi ukazali na to da je gospodin Praljak posjedovao otrov. Da je takva obavještajna inforamcija bila dostupna, bile bi moguće daljnje invazivne mjere (u smislu pretrage pritvorske sobe i g. Praljak). Međutim, čak i da su takve obavještajne informacije bilr dostupna, priroda i količina otrova bili su takvi da je lako mogao ostati neotkriven čak i kroz najzahtjevnije pretrage osoba, stanica i drugih područja. Mala veličina predmeta, ograničenja u pravilima o nametljivim pretraživanjima i priroda opreme za screening dostupne na UNDU i prostorijama MKSJ-a, sve su doprinijeli otežavanju otkrivanja krijumčarenja. ”

Pregled je proslijeđen nadležnim odjelima u Ujedinjenim Narodima.

Međunarodni kazneni sud (ICTY) nastavlja svoju duboku zahvalnost sudiji Jallowu, svom timu stručnjaka i svim onima koji su u ovom procesu surađivali s najvećim profesionalizmom.

Njihova predanost omogućila je brz i temeljit završetak ovog pregleda.

“Kalijev cijanid se može prenijeti u obliku praha ili otopiti u vodi. Količina kalijevog cijanida potrebna za izradu smrtonosne doze iznosi od 200 do 300 miligrama, što je jednako veličini za jednu tabletu”, pojasnio je Jallow te dodao kako nije moguće navesti kako je Praljak došao do otrova.

Prema zaključcima Jallowa, kontinuirana krivična istraga pod nizozemskim vlastima mogla bi rasvijetliti kako se otrov našao u Praljkovim rukama.

“Važno je napomenuti na početku da osoblje UNDU-a ili osoblje Međunarodnog suda nije imalo dostupne obavještajne informacije koje bi ukazale na to da je gospodin Praljak posjedovao otrov. Da je takva obavještajna inforamcija bila dostupna, bile bi moguće daljnje invazivne mjere. Međutim, čak i da su takve obavještajne informacije bile dostupna, priroda i količina otrova bili su takvi da je lako mogao ostati neotkriven čak i kroz najzahtjevnije pretrage osoba, stanica i drugih područja. Mala veličina predmeta, ograničenja u pravilima o nametljivim pretraživanjima i priroda opreme za screening dostupne na UNDU i prostorijama MKSJ-a, sve su doprinijeli otežavanju otkrivanja krijumčarenja”, smatra Jallow.

Međunarodni krivični sud u Hagu izrazio je duboku zahvalnost sudiji Jallowu te svim drugim stručnjacima koji su sarađivali u procesu istrage Praljkove smrti. Podsjećamo, njihovi stručni zaključci proslijeđeni su nadležnim organima u Ujedinjenim narodima.