Tradicionalna trgovina između BiH i RH kočit će put ka EU?

Nakon dugog niza godina puta ka Evropskoj uniji po principu “korak naprijed, nazad dva” od ove godine stvari su se počele poboljšavati te su novim pristupom Unije BiH stvoreni preduvjeti za brži put naše zemlje ka evropskoj obitelji. Na svu sreću i BiH je u posljednje vrijeme uradila određene stvari kako bi i sama ubrzala taj put – usvajanje Reformske agende, usaglašavanje određenih zakonskih rješenja s onima koja vrijede u EU, ispunjavanjem uslova za izvoz naših proizvoda u zemlje EU-a… Međutim, cijelo to vrijeme jedna stvar lebdi u zraku, o njoj se u posljednje vrijeme malo govori, a vrlo lako bi mogla biti veća ili manja prepreka na našem putu ka Uniji – tradicionalna trgovina s Hrvatskom, piše Dnevni list.

U pregovorima koji već dugo traju između Evropske komisije i BiH, od nas se traži ustupanje bescarinske kvote za određene vrste proizvoda i to pretežno onih proizvoda koje je Hrvatska u značajnoj mjeri izvozila u BiH prije ulaska u EU, ili “roba tradicionalne trgovine između BiH i Hrvatske”. U cijelom ovom procesu vrlo je važno ponoviti kako bi se, ako bi se prihvatili zahtjevi RH, odluka odnosila i na svih ostalih 27 zemalja članica.
Komisija i Hrvatska navode argumente kako su istu metodologiju provodile sve zemlje potencijalni kandidati za Uniju, dok iz BiH navode kako su svi argumenti na našoj strani te kako bi tradicionalna trgovina značila smrt domaćoj proizvodnji. Ono što je jasno je kako hrvatska strana od svojih zahtjeva ne odustaje, što je bilo jasno i iz izjava svih hrvatskih eurozastupnika nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH.

Upravo je Hrvatska jedna od najzaslužnijih zemalja zbog čega se uopće nalazimo još uvijek na europskom putu, ali kada je u pitanju tradicionalna trgovina stava je kako su oni u pravu. Tako je Andrej Plenković tada pozvao nove vlasti BiH da sklope Protokol na SSP čime bi se uzelo u obzir članstvo Hrvatske u EU i zadržavanje tradicionalne trgovine s RH. Jozo Radoš izrazio je očekivanje da BiH ispuni svoju obvezu prilagođavanja uvjeta trgovine s Hrvatskom, koji su promijenjeni hrvatskim pristupanjem u EU, tj. da do kraja ove godine ukloni ograničenja i prepreke uvozu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske.

“Pozdravljam poziv novim BiH vlastima da uvaže članstvo Hrvatske u EU odnosno, zadržavanje tradicionalne trgovine s RH, budući da je Hrvatska samo u prvih šest mjeseci članstva izgubila 220 miliona eura zbog odbijanja BiH da prilagodi svoj SSP”, naglasio je ranije Picula.

Međutim, u posljednje vrijeme po ovom pitanju nema nikakvih pomaka, za Dnevni list potvrdio je Bruno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. On je kao velike uspjehe naveo “otkočenje” izvoza biljnih i animalnih proizvoda iz BiH u Uniju, što će uvelike pomoći bh. proizvodnji.

“Nemamo novih informacija niti sastanaka oko usuglašavanja stavova o tradicionalnoj trgovini između RH i BiH. Ono što treba kazati je kako je nama Hrvatska veliki prijatelj, što zorno pokazuje inicijativa da se BiH pridruži EU, i na tom polju je spremna založiti sve svoje resurse. S obzirom na prijateljske odnose mislim kako ćemo kroz razgovor uspjeti naći prihvatljivo rješenje za obje strane i kako neće biti nikakvih blokada”, istakao je Bojić.

Prema tome, iako se radi o pitanju koje je aktualno od 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska postala punopravna članica Unije, obje strane očekuje rješenje, iako niti jedna od njih do sada nije ni milimetra odstupila od svojih prvobitnih stavova. Na koji način će se cijela priča odvijati, prema konačnom rješenju ili daljnjim nesuglasicama, ostaje se vidjeti.