Guterres: Haški tribunal bio je glas žrtava
Pohvale su pljuštale u četvrtak na ceremoniji obilježavanja okončanja rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), čiji je revolucionarni rad priveo pravdi one koji se smatraju najodgovornijim za najteže zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Sud je salušao priče više od 6.450 svjedoka. Njegovi suci vijećali su više od 10.800 dana i pročitali su više od 2,8 miliona stranica transkripta.
I sada nakon 24 godine i uz 161-og optuženog – čiji su svi slučajevi procesuirani – ICTY zatvara svoja vrata.
– Osim tih brojki, tribunal je služio kao glas žrtava – poručio je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres na ceremoniji zatvaranja u Dvorani vitezova u centru Den Haaga.
Za posljednjeg registrara suda, Johna Hockinga, “nakon ICTY pravda više nije pitanje ‘ako’. To je pitanje kada i kako”.
– ICTY je postavio uloge i sada ih povećavamo – izjavio je on, ukazujući na kontunirane patnje kao što su zločini nad Rohinjama u Mijanmaru.
– Uspostavljen rezolucijom UN-a u 1993. na vrhuncu međunacionalnih sukoba, ICTY je postao prvi međunarodni sud za ratne zločine uspostavljen nakon onoga u Nurnbergu poslije Drugog svjetskog rata.
Sud je neumorno prikupljao dokaze kako bi izveo bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Milioševića na suđenje. On je, ipak, preminuo u Den Haagu u 2006. prije nego što je presuda mogla biti izrečena.
Na brojne načine taj je sud pomogao u pisanju historije sukoba, ustanovljavajući činjenice koje su se desile na terenu u jeku samrtnog hropca Jugoslavije koja se raspadala nakon propasti komunizma.
Nekim od najvećih imena u balkanskim rarovima iz perioda 1991-1995. godine koji su svojevremeno provodili teror regijom – Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću nazvanom kasapinom Bosne, Zdravku Tolimiru – suđeno je i izrečene su im dugotrajne zatvorske kazne za zločine među kojima je i srebrenički genocid u 1995.
Devedeset ljudi, među kojima su vodeći političari i vojni zapovjednici koji su provodili okrutne, nečovječne kampanje rastakanja zemlje duž etničkih linija, je osuđeno – od kojih neki na doživotnu robiju.
Devetnaest ih je oslobođeno, za 13 su slučajevi vraćeni domaćim sudovima, a još 37 ostalih je ili preminulo ili su povučene optužbe protiv njih.
Na zatvaranje ICTY pala je, međutim, sjenka.
Tokom izricanja završne presude 29. novembra, vojni zapovjednik bosanskih Hrvata Slobodan Praljak (72) počinio je samoubistvo progutavši cijanid nakon što mu je potvrđena kazna zatvora od 20 godina.
To je bila šokantna ilustracija omraženosti suda zbog tinjajućih napetiosti u regiji, u kojoj mnogi dovode u pitanje njegov autoritet, prenosi AFP.
