Izložba i promocija knjige Apokalipsa Džeke Hodžića u Vijećnici

Umjetnik Džeko Hodžić u Vijećnici će 8. decembra sa početkom u 18:30 sati održati izložbu i promociju knjige eseja.

Na izložbi će, pored rada “Apokalipsa”, izloženog protekle godine u Historijskom muzeju, prvi put biti predstavljen rad “Apokalipsa II”, kao i promovisanja knjiga eseja “Apokalipsa u djelu Džeke Hodžića”.

Dobitnik 12 nagrada za svoj umjetnički rad, koji iza sebe ima 70 samostalnih i 535 grupnih izložbi prikazat će radove koji se sastoje od po tri dijela, a alegorijskim predstavljanjem utjelovljuju nit koja se kroz ljudsko društvo provlačila od njegovog nastanka pa do danas: nemilosrdnost rata, besmisao ratnog stradanja, uvijek uz figuru čovjeka koji u ratu postaje životinja/zvijer ili žrtva. Mentalna svijest osvajača kroz historiju se nije mijenjala: mijenjali su se kostimi, oruđa ili oružja, a posljedice su uvijek bile iste.

Središnji dio u Apokalipsi 1 i 2 predstavlja grobnicu, a rađen je kao asemblaž od ostataka kostiju, garderobe, starih cipela, žice i raznih materijala koje umjetnik koristi u svom radu. Nad grobnicama bdiju ptičurine koje se na momente pretvaraju u ljudski lik želeći da vladaju svijetom umjesto Stvoritelja. Lijevi i desni dijelovi slike su slikani kontrastom crvene i zelene i simboliziraju dan i noć. Slikane su prigušenim tonovima, crvene i zelene boje koje pojačavaju dojam mističnosti. Principi erosa i tanatosa na ovim platnima isprepleteni su. Životinje stvarne i mitske, koje se javljaju na ovim slikama nastale su po ugledu na istočnjačke priče i Kelile u Dimne i “Govor ptica” sufijskog velikana Atara. Personifikacije su čovjeka i predstavljaju njegove različite karaktere: uplašenost, ugroženost i ugoženost bijelog janjeta koje nudi nadu u spasenje, stoji naspram krvoločnosti vukova i prijetećeg stava lešinara.

“Apokalipsa 1” predstavlja stradanje jednog naroda, dok “Apokalipsa 2” tretira nestanak čovječanstva i Kosmosa. Instalacija “Vijećnica” posvećena je stradanju Nacionalne biblioteke u Sarajevu 1992. godine i svim bibliotekama od Aleksandrijske do danas.