Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

“Hrvatskoj šestorki” potvrđena kazna od 111 godina zatvora

dretelj-logor-cb

Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičng suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdilo je kazne iz prvostepene presude iz 2013. godine Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću kojom su proglašeni krivim za zločine protiv muslimansko-bošnjačkog stanovništva u tzv. Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni (HRHB) i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Potvrđena je osuđujuća presuda od 25 godina zatvora nekadašnjem predsjedniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i predsjedniku Vlade “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” (tzv. HRHB) Jadranku Prliću, te po 20 godina bivšem načelniku odjela obrane zadužen za većinu sastavnica oružanih snaga tzv. HRHB Bruni Stojiću i nekadašnjem zapovjedniku Glavnog stožera HVO Slobodanu Praljku.

Izricanje presude bilo je prekinuto u momentu početka čitanja presude Milivoju Petkoviću, inače prvostepeno osuđenom na 20 godina zatvora, a nakon što je Slobodan Praljak ustvrdio kako je popio otrov.

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu”, rekao je nakon čega je predsjedavajući Žalbenog vijeća Carmel Agius prekinuo čitanje presude Petkoviću i dao pauzu.

Nakon nekoliko sati pauze, nastavljeno je čitanje presude iz sudnice 3, umjesto u sudnici 1.

Žalbeno vijeće MKSJ je potvrdilo prvostepenu kaznu od 20 godina zatvora za Milivoja Petkovića, a Valentinu Ćoriću potvrđena je kazna od 16 godina zatvora, te Berislavu Pušiću kazna od 10 godina zatvora.

Oni su osuđeni za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini tokom ‘90-ih godina.

Sve se dešavalo između 1992. i 1994. godine u osam općina i pet zatočeničkih logora u prvobitno tzv. Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna, a kasnije u tzv. Hrvatskoj Republici Herceg-Bosna.

Utvrđeno je da je sredinom januara 1993. godine otpočeo udruženi zločinački poduhvat (UZP), odnosno počeo postojati hrvatski entitet u BiH čime bi se izvršila “reunifikacija” hrvatskog naroda.

Konstatovano je da je UZP imao za svoj zajednički cilj dominaciju Hrvata u tzv. HRHB putem etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva. Putem njega su kreirali sustav deportacije stanovništva, krivična djela uklanjanje i zatočenje civila, ubojstva i razaranje imovine, zlostavljanje i teški uvjeti zatočenja, korištenje zatočenika za rad na linijama ili kao živi štit.

Istaknuto je da je hiljade osoba postalo žrtvama na organiziran način od vojnih i političkih snaga HVO-a.

Sva šestorica bili su dio UZP-a, te sudionici teških kršenja Ženevskih konvencija, običaja ratovanja, zločina protiv čovječnosti.

Nekadašnji načelnik Uprave vojne policije HVO- a Valentin Ćorić i od novembra 1993. ministar unutrašnjih poslova tzv. HRHB oslobođen je dijela odgovornosti učešća u UZP-u kao član Vlade tzv. HRHB.

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorci, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.

Odbrana je osporavala ulogu bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i drugih lidera u učešću stvaranja hrvatskog entiteta u ranijim granicama, ali je to odbačeno. Navedeno je da je namjera bila uspostava tzv. HRHB s ciljem osiguravanja dominacije Hrvata na tom dijelu.

Također, Žalbeno vijeće Tribunala u Hagu je navelo kako zločini nisu postojali samo tamo gdje su HVO i Armija BiH vodili aktivne borbe. Vremenski i geografski opseg proteže se, konstatovalo je Vijeće, i dalje od vremena i mjesta neprijateljstava.

To je, ocjena je Žalbenog vijeća, bilo dovoljno da se režim teških kršenja može bilo gdje primijeniti u BiH dokle god je postojao oružani sukob.

Vijeće je ukinulo osude za razaranje i oduzimanje imovine velikih razmjera u Varešu na dvije lokacije nakon 23. oktobra 1993. godine.

Žalbeno vijeće danas je odlučilo da je Stari most u Mostaru bio vojni cilj, ali da se nije dokazalo da su Jadranko Prlić i ostali optuženi čelnici Herceg-Bosne krivi za zločin, odnosno rušenje Starog mosta u Mostaru.

Vijeće je konstatovalo da je 8. novembra 1993. Stari most u Mostaru gađao tenk HVO-a. Stari most je, navedeno je, bio od ključne važnosti i bio je vojni cilj. Razaranje Starog mosta, stav je Vijeća, imao je za cilj totalnu izolaciju dijela stanovnika.

Žalbeno vijeće zaključilo je, pošto je Stari most bio vojni cilj u vremenu napada, njegovo razaranje je ostvarivalo sigurni vojni dobitak i ne može se smatrati samo po sebi da je bilo bezobzirnog razaranja neopravdanim potrebama.

HVO je, stav je Žalbenog vijeća, odgovoran za bezobzirno razaranje te psihološku i fizičku štetu, ali je navedeno kako je Žalbeno vijeće zaključilo da nije dokazan element krivičnog djela Prlića i ostalih i stoga je ukinut osuđujući dio za Stari most kao zločin bezobzirnog razaranja gradova i sela i bezobzirnog uništavanja imovine.

Utvrđeno je i da je HVO držao u opsadi istočni Mostar gdje je stanovništvo bilo prisiljeno boraviti u surovim uslovima bez hrane, vode, struje i zdravstvene pomoći.

Utvrđena je i odgovornost, kao nova okolnost, za gađanje i uništenje ili značajno oštećenje deset džamija i imanja u općini Prozor. No, Vijeće nije odobrilo nove osuđujuće presude u tom dijelu.

Pripadnici šestorke oslobođeni su i dijela optužbe za UZP zbog ubistava u Prozoru tokom 1992, jer je ocijenjeno kako ta djela ne spadaju u udruženi zločinački poduhvat.

Nekadašnji predsjednik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i predsjednik Vlade “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” (tzv. HRHB) Jadranko Prlić, zatim bivši načelnik odjela obrane zadužen za većinu sastavnica oružanih snaga tzv. HRHB Bruno Stojić, bivši načelnik Glavnog stožera HVO i od jula 1993. zamjenik zapovjednika HVO-a Milivoj Petković, kao i nekadašnji načelnik Uprave vojne policije HVO i od novembra 1993. ministar unutrašnjih poslova tzv. HRHB Valentin Ćorić proglašeni su krivim, na osnovu individualne krivične odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Nekadašnji zapovjednik Glavnog stožera HVO koji je, kako navodi MKSJ, imao funkciju u Ministarstvu odbrane Hrvatske Slobodan Praljak proglašen je krivim na osnovu individualne krivične odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Berislav Pušić, koji je bio zadužen za kontrolu u kriminalističko-istražnom odjeljenju Uprave vojne policije HVO i bio predsjednik Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba te, po navodima MKSJ, bio na čelu komisije kojoj je povjerena uprava nad svim zatvorima i zatočeničkim centrima HVO, proglašen je krivim na osnovu individualne krivične odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Prvobitna optužnica protiv Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića potvrđena je 4. marta 2004., a druga izmijenjena optužnica je podnesena 11. juna 2008. i postala je važeća optužnica.

Pomenuta šestorica dobrovoljno su se predali Haškom sudu 5. aprila 2004. godine.

Suđenje je počelo 26. aprila 2006, a završne riječi su iznesene od 7. februara do 2. marta 2011.

14:47 Izricanje posljednje presude Haškog tribunala je okončano, sve kazne iz prvostepenog postupka su potvrđene i šestorka je osuđena na ukupno 111 godina zatvora.


14:45 Žalbeno vijeće na kraju je potvrdilo i desetogodišnju kaznu zatvora za Berislava Pušića. Zaključeno je da je on bio član udruženog zločinačkog poduhvata i da je učestvovao u zločinima.


14:41 Agius je rekao da Žalbeno vijeće potvrđuje Ćoriću kaznu od 16 godina zatvora.


14:40 Žalbeno vijeće Tribunala potvrdilo je Petkovićevu 20-godišnju kaznu.


14:33 Umro Slobodan Praljak. Opširnije…


14:20 “Postavlja se pitanje – kakav je to sud? Mnogi su saglasni da je taj sud radio pod pritiskom velikih međunarodnih sila, te da ima zadat dnevni red, koji samo treba da sprovede”, rekla je premmijerka RS-a Željka Cvijanović. Opširnije…


14:15 Novinari iz Haaga javljaju da je počeo ulazak u sudnicu broj 3, ali obzirom da je sudnica manja i ima samo 40 mjesta, neće biti mjesta za sve osobe akreditovane za ulazak u galeriju. Po prioritetnoj listi, iz galerije sudnice, izricanje presude će pratiti predstavnici žrtava, porodice optženih i diplomate, a novinari će biti izmješteni u lobi, prenosi Birn.


14:10 Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je kako do sada izrečeni dio presuda u Haagu ne odgovara istorijskoj istini te kako će Hrvatska učiniti sve da se ovakva odluka suca u budućnosti promijeni. Opširnije…


14:00 Prema neslužbenim informacijama, Praljak se nalazi u bolnici Bronovo u Haagu gdje mu se pruža medicinske njega. Opširnije…


13:55 Izricanje presude u Tribunalu će biti nastavljeno u sudnici broj 3, ne u sudnici 1 gdje se održalo jutrošnje ročište, javljaju dopsinici iz Haaga. Promjena lokacije, kako javljaju, jeste kako bi se analizirali tragovi nakon što je Praljak popio nepoznatu tekućinu.


13:50 Prema posljednjim informacijama iz Haga, u 14,15 sati biće nastavljeno suđenje “hrvatskoj šestorci”, koje je prekinuto nakon što je hrvatskom generalu Slobodanu Praljku potvrđena kazna zatvora od 20 godina zbog zločina počinjenih tokom rata u BiH, a koji je nakon toga popio sadržinu bočice koju je držao u ruci. Praljak je kazao da se radi o otrovu.


13:32 Glasnogovornik Haškog tribunala Nenad Golčevski kazao je dopisnicima BIRN-a BiH da je Praljku “pružena medicinska pomoć”, ali da ne smiju govoriti o detaljima. Žalbeno vijeće trenutno zasjeda kako bi se donijela odluka da li će biti nastavljeno izricanje presude, rekao je Golčevski.


13:31 General HV-a i HVO-a Zlatan Mijo Jelić kaže du je “hrvatska šestorki” od svih vlasti bila prepuštena sama sebi. Opširnije…


13:30 Prlićev advokat Karnavas kaže da se možda u 14 sati nastavlja izricanje presude.


13:22 Mostarski logoraši zadovoljni presudama, ali u šoku zbog Starog mosta. Opširnije…


13:20 Slobodan Praljak je kolima Hitne pomoći prevezen u bolnicu u Haagu.


13:10 Ekipa iz Haaga javlja da im je dojavljeno kako je Praljku “pružena sva medicinska njega”, te je od novinara zamoljeno da ostanu “tihi i mirni”, javlja Birn.


13:06 Miodrag Stojanović, koji je u Haagu branio bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića, istaknuo je da su procedura ulaska u sudnicu Tribunala “iznimno stroge”.  Opširnije… 


13:00 Žalbeno vijeće još uvijek nije izreklo presude Valentinu Ćoriću, Milivoju Petkoviću i Berislavu Pušiću.


12:55 Predsjednik Saveza logoraša BiH Jasmin Mešković izjavio je kako očekuje da će Slobodan Praljak, nakon što mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora pred Žalbenim vijećem Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, kao i ostali osuđeni, izdržavati kaznu zatvora koju mu je odredio Haški tribunal. Opširnije…


12:50 Kao vjernik smatram da je njegov moral u zadnjoj sekundi njegovog života nadjačao količinu zločina koje je počinio. Kao čovjek smatram da je to individualni čin na koji je on želio da demonstrira određene političke ciljeve. Opširnije…


12:41 Težak incident u hrvatskom Saboru nakon drame sa Praljkom: Glup si, idi se liječiti. Opširnije…


12:30 Hrvatski sabor prekinuo je redovitu sjednicu i zastupnici su otišli na pauzu nakon što je iz Haaga stigla vijest da je Slobodan Praljak popio otrov. Opširnije…


12:20 Navodno je u toku proces oživljavanja Slobodana Praljka, nezvanično tvrde sigurnosne službe. Opširnije…


12:19 Upućen je helikopter koji bi trebao pokupiti Praljka. Sletjet će ispred zgrade Haškog suda. Svim novinarima ispred sudnice naloženo je da se zbog toga maknu.


12:18 Iz kazamata tzv. Herceg-Bosne otkupljen sam za nekoliko hiljada maraka. Opširnije…


12:14 Praljak kao i nacista Hermann Göring popio otrov nakon izricanja presude. Opširnije…


12:00 Novinari BIRN-a BiH javljaju iz Haga da nakon 15 minuta pauze još uvijek nisu pušteni nazad u galeriju Suda.


11:50 Pauza u izricanju presude trajaće 15 minuta, odredilo je Žalbeno vijeće, u toku kojih će Praljak biti pregledan.


11:47 Praljak se, prema dostupnim informacijama, nakon što je popio nepoznato piće zateturao i sjeo, a trenutno se očekuje dolazak ambulantnih kola. Opširnije…

https://www.youtube.com/watch?v=nDrXz0kaPlo

11:40 Slobodan Praljak osuđen na 20 godina zatvora. Praljak je uzviknuo nakon presude “da nije ratni zločinac, te da odbacuje presudu”. Praljak tvrdi da je jutros popio otrov, nakon čega je čitanje presude prekinuto. Opširnije…


11:28 Žalbeno vijeće potvrdilo je kaznu od 20 godina zatvora za Brunu Stojića.


11:16 Odbijena Prlićeva žalba u cjelosti. Žalbeno vijeće je prihvatilo navode žalbi Odbrana za Dušu, Tošćanicu i dijelove Jablanice. Žalbeno vijeće je poništilo osudu koja je Prliću stavljena na teret u vezi s rušenjem kuća i zgrada u Varešu. Ostale osuđujuće presude po tačkama optužnice su potvrđene. Usvojeni su dijelovi žalbe tužilaca. Prlić je osuđen na 25 godina zatvora.


11:07 Obzirom na dugi postupak od 13 godina, te kazne od 10 do 25 godina, Žalbeno vijeće odbija da obnovi postupak, rekao je Agius.


11:00 U Mostaru su jutros osvanuli plakati na kojima piše “Ima Veleža, ima Starog Mosta, nestale su ustaše k’o i Herceg Bosna”. Opširnije…


10:59 Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je odbacilo žalbu odbrane lidera takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne za postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji su cilj dijelili predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i službenici Hrvatske. Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje sudije Pocara, nije utvrdilo da je Sudsko vijeće pogrešno interpretiralo činjenice.

10:58 Žalbeno vijeće konstatuje da se Praljak ne može smatrati odgovornim za zločine nakon novembra 1993. godine. Međutim, kako je rekao Agius, Odbrana Praljka nije dokazala kako to utiče na sveobuhvatnu presudu. Žalbeno vijeće potvrđuje učešće Praljka u UZP-u.


10:57 Bivši logoraši u Sarajevu prate izricanje presude: Nije nam u cilju osveta, želimo istinu. Opširnije…


10:50 U Udruženju logoraša Mostar danas su se okupili Bošnjaci koji su prošli kroz logore HVO-a u Hercegovini, kako bi zajedno pratili izravan prijenos izricanja pravomoćne presude u Den Hagu u slučaju “Prlić i drugi”, za zločine među kojima su i logori kroz koje su oni prošli. Opširnije…

Foto: Anadolija

10:44 Kada se govori o granatiranja dijelova Mostara u kojem su živjeli Bošnjaci, Žalbeno vijeće je zaključilo da je postojala diskriminatorska namjera pri granatiranju, te je potvrdilo zaključke prvostepene presude.


10:40 Žalbeno vijeće zaključuje da nijedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo da terirošu civile kada je uništen Stari Most.


10:35 Žalbeno vijeće zaključilo da nije dokazan element krivičnog djela i ukida osuđujući dio za zločin “bezobzirnog razaranja gradova i sela” u odnosu na Stari most.


10:33 Govoreći o Starom mostu u Mostaru, Agius je rekao da je vršeno granatiranje ali da se radilo o vojnom cilju, jer je to značilo prekid “snabdjevanja Armije BiH”. Razaranje Starog mosta imalo psihološki efekat na civile Mostara, zbog čega je u prvostepenoj presudi zaključeno da je to bilo “nesrazmjerno korištenje sile”.


10:30 Zatvaranje i protivpravno zatočenje može da se desi i kada se civili drže u kućama i ako nema stražara, u nekim uslovima. Obzirom da su vojnici HVO-a dovodili civile u kuće i tamo ih držali u Općini Prozor, prema riječima Agiusa, Žalbeno vijeće odbacuje žalbe na prvostepenu presudu, prenosi Birn.


10:26 Direktor Hrvatskog memorijalno-dokumentacionog centra Ante Nazor rekao je, uoči izricanja drugostepene presude Haškog tribunala šestorici funkcionera Herceg-Bosne za udruženi zločinački poduhvat, da su se zločini u BiH dogodili i da ga je sramota što su ih činili Hrvati. Opširnije…

Ante Nazor


10:25 Sudija Liu ima suprotno mišljenje u svim dijelovima koji se tiču terorisanja civila, jer je stava da Tribunal nema nadležnost nad ovom krivičnom optužbom, pojasnio je Agius.


10:20 HVO zatočio dvije kategorije Bošnjaka, koji su uživali zaštitu po Ženevskim konvencijama, rekao je Agius i pojasnio da se radilo o Bošnjacima koji su bili prethodno u HVO-u te civilima, rekao je sudija Agius.


10:17 Postoje brojni dokazi da je Hrvatska imala stvarnu vlast u općinama, rekao je Agius.


10:14 Žalbeno vijeće nalazi da je razumni presuditelj mogao zaključiti da HVO nije proveo individualne procjene muškaraca Muslimana u dobi za vojsku unutar razumnog vremena, kao što to traži zakon.


10:11 Agius je rekao da Žalbeno vijeće odbija žalbu koja se odnosi da u prvostepenom postupku nije trebalo biti korišten dnevnik bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića. Odbrane nisu pokazale da se trebaju odbaciti ovi dokazi, rekao je Agius.

Foto: AFP/Getty


10:10 Kad sud u Haagu u srijedu 29. novembra, donese presudu u procesu protiv čelnika Herceg-Bosne, zaključit će svoj rad. Ne znam radi li se o slučajnosti ili o ciljano biranom datumu završetka njegovog rada, ali od simbolike čina da će na rođendan upokojene socijalističke Jugoslavije biti okončani međunarodni sudski procesi koji se odnose na postjugoslavenske ratove, neće se moći pobjeći. Opširnije…


10:00 Žalbeno vijeće Haškoga tribunala, kojim predsjedava Carmel Agius, ujedno i predsjednik Tribunala, počelo je zasjedanje na kojem će izreći pravomoćne presude u predmetu “Prlić i drugi”..


9:42 Posljednju presudu Haškog tribunala, koji svoja vrata zatvara 31. decembra, pratit će oko 100 predstavnika udruženja i žrtava iz BiH. Također, za presudu su veliko interesovanje pokazale i brojne medijske kuće. Na desetine novinara iz BiH, Hrvatske, ali i ostatka Evrope, akreditovano je za praćenje izricanja presude. Opširnije…


9:30 Na Starom mostu u Mostaru postavljen je transparent na kojem piše “Izronio je Stari za one što ga vole” uoči presude Prliću i drugima. Pogođen tenkovskim granatama Hrvatskog vijeća obrane, 9 novembra 1993. godine srušen je mostarski Stari most, remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu i jedan od najvrijednijih kulturno-historijskih spomenika u svijetu.

Foto: N1

9:10 Mostarac Mirsad Mirzo Ćemalović je sedam puta bio u logorima Hrvatskog vijeća obrane (HVO). “Proveo sam preko 320 dana u sedam logora HVO-a počevši od Veležovog igrališta, Hotela penzionera, Fakulteta, Heliodroma, Ljubuškog pa opet Heliodroma, Dretelja, pa opet Heliodrom dok nas na kraju nisu pustili 19. marta 1994.”, kaže Ćemalović. Opširnije…

Mirsad Mirzo Ćemalović


8:40 Skoro četvrt stoljeća poslije zločina počinjenih u logoru Dretelj (opina Čapljina) preživjeli logoraši vjeruju da priča o njihovom stradanju još nije ispričana i da pravda nije ostvarena. Opširnije…


8:27 “Hrvatska nije u opasnosti zbog presude šestorci iz HVO-a, bez obzira kakva će ona biti”, kazao je bivši predsjednik te zemlje Stjepan Mesić. Opširnije…


8:10  Predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Carmel Agius, ujedno i predsjednik MKSJ-a, danas će izreći konačnu presudu u predmetu “Jadranko Prlić i drugi”. U Žalbenom vijeću, osim Agiusa, još su i sudije Liu Daqun, Theodor Meron, Fausto Pocar i Bakone Justice Moloto.

Carmel Agius


8:00 Haški tribunal danas sa početkom u 10 sati izreći će svoju posljednju presudu za ratne zločine.

Konačna presuda će biti izrečena bivšim čelnicima takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) koji su optuženi za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Prvostepenom presudom su proglašeni krivima i osuđeni na 111 godina zatvora: Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoje Petković na po 20, Valentin Ćorić na 16, dok je Berislav Pušić dobio deset godina zatvora.

Oni su proglašeni krivima za zločine protiv Bošnjaka u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni (HZHB), koja je, kako se navodi u optužnici, objavila svoje postojanje 18. novembra 1991. godine.

Godinu i devet mjeseci kasnije proglašena je HRHB, a za njenog predsjednika je izabran Mate Boban, koji je kasnije preminuo, nakon ratnih dejstava.

Prema optužnici, radnjama poduzetim od aprila do maja 1992. čelnici Herceg-Bosne osnovali su Hrvatsko vijeće obrane (HVO), kao i oružane snage i vladu.

Prlić je u maju 1992. izabran za načelnika finansijskog odjela HVO-a, da bi s osnivanjem HRHB-a postao njen premijer. Za Prlića se u optužnici navodi da je 1992. i 1993. bio najmoćniji funkcioner političke strukture i u organima Vlade HB-a, odnosno HVO-a.