U BiH mnogo više krivičnih djela iz mržnje nego što je evidentirano

Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, uz podršku Misije OSCE-a u BiH, organizovala je tematsku sjednicu o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje i predrasuda.

Cilj sjednice jeste predstavljanje statističkih podataka i trendova na polju krivičnih djela počinjenim iz mržnje i predrasuda, te podsjećanje na pravni okvir i mehanizme za prevenciju ovih djela.

Kako je kazala Željka Mihaljević, novinarka Federalne televizije i kordinatorica Koalicije za borbu protiv mržnje ”Uvažavanje” iz Livna, evidencija navedenih krivičnih djela i stvarno stanje ”nemaju znak jednakosti”.

– U BiH imamo mnogo više kaznenih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda nego što je to evidentirano, a daleko više od broja koji su procesuirani. U našoj županiji općinski sud je u zadnjih godinu i po dana možda procesuirao tri kaznena djela, a jedno je u fazi suđenja – kazala je Mihaljević.

Naglasila je da je veliki problem u BiH što se takva krivična djela ne detektuju na pravi način. Kao primjer je navela šaranje po saobraćajnim znakovima, koje se klasificira kao oštećenje tuđe imovine, a trebalo bi se tretirati kao djelo počinjeno iz mržnje.

– Kazne zatvora za oštećenje tuđe stvari su do šest mjeseci, a za krivično djelo počinjeno iz mržnje kazna je do godine dana. Odgovornost za djela počinjena iz mržnje spadaju na pojedinca, ali i na edukaciju, pravosuđe, tužiteljstvo, policiju, jer trebate naučiti ljude da detektuju određeno kažnjeno djelo. Mržnju kao motiv je teško dokazati, a onda se pribjegava ovim lakšim krivičnim djelima – objasnila je Mihaljević.

Sjednici su prisustvovali članovi komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i komisija za bezbjednost Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH, te predstavnici nevladinih organizacija i akademske zajednice.

Potpredsjednik Komisije za ljudska prava i slobode u Predsjedničkom domu Federalnog parlamenta Jasmin Kadić ističe da je u prvoj polovini 2017. godine prijavljeno više od 70 krivičnih djela počinjenih iz mržnje ili predrasuda.

– Najveći broj ovih incidenata, oko 70 posto, odnosilo se na predrasude po vjerskoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti. Komisija za ljudska prava nastoji da u saradnji s nevladinim sektorom razmotri i pronađe određena rješenja za ove probleme. Tražit ćemo jasnije odredbe zakona koje će definirati krivične postupke i dati efektivnije rezultate – rekao je Kadić.

Misija OSCE-a svaki mjesec izdaje ”Monitor mržnje”, odnosno statistički izvještaj o incidentima počinjenim iz mržnje na teritoriji BiH. Uime OSCE-a obratila se Anja-Lejli Hessarbani, koja ističe da je u ovoj godini počinjen veći broj takvih incidenata u odnosu na prošlu.

– U prošloj godini imamo 23 zabilježena takva incidenta, dok je u 2017. godini broj takvih slučajeva 30. Najveći broj tih incidenata je iz vjerske i nacionalne mržnje. Odgovornost je na svima nama da takva djela prepoznamo i prijavimo. Vjerujemo da je broj takvih incidenata mnogo veći od statistike, a razlog tome je što građani incidente ne prijavljuju – podvukla je Hessarbani.

Dodala je da Misija OSCE-a aktivno radi na edukaciji policije i pravosudnog sektora, kako bi što bolje prepoznali i procesuirali takve slučajeve.