Papa Franjo u posjeti Mijanmaru i Bangladešu

Papa Franjo trebao bi u ponedjeljak doputovati u Mijanmar, prvu etapu svoje azijske turneje na kojoj će posjetiti i susjedni Bangladeš, a očekuje se da će jedna od glavnih tema njegove posjete biti stradanje muslimanske manjine Rohindža.

Riječ je o trećem papinom putovanju u Aziju, ukupno njegovom 21. posjetu inostranstvu.

“Dok se pripremam posjetiti Mijanmar i Bangladeš, želim narodu u tim zemljama poslati poruke prijateljstva. Radujem se što ćemo se susresti!”, napisao je 80-godišnji poglavar Katoličke crkve na Twitteru.

Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom Mijanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, države u koju dolaze.

U protekla tri mjeseca iz Mijanmara je pobjeglo 620.000 Rohindža, a ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30. novembra, dok će ga Bangladeš ugostiti od 30. novembra do 2. decembra.

Kao glasni branitelj potlačenih, Franjo je pod pritiskom da stane uz Rohindže, no lokalni ga katolici savjetuju na oprez kako bi se izbjegla moguća diplomatska kriza, prenosi Hina.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra'ad al-Hussein tvrdi da su Rohindže “enciklopedijski primjer žrtava etničkog čišćenja”, a katolički čelnik u Bangladešu, kardinal Patric D'Rozario, napade na njih nazvao je “prijetnjom za čovječanstvo”.

No većina stanovnika u Mijanmaru to vidi drugačije.

Mijanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi Rakhine krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost siromašne Rohindže, koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju mijanmarskim građanima nego ilegalnim imigrantima iz Bangladeša.

Franjo je u videoporuci uoči posjete naglasio da “jedva čeka upoznati” stanovnike Mijanmara, no nije izrekao riječ “Rohindže”. Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio “svaki pokušaj izgradnje sklada i saradnje u službi opšteg dobra”.

Papa bi mogao biti direktniji kad stigne u posjetu. U augustu je osudio “progon naše braće Rohindža”, a prošle godine je bez straha pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubistva Armenaca u toj državi tokom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao “genocidom”.

Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mijanmaru, kardinal Charles Bo, prošle sedmice je za Vatikanski radio rekao kako se nada da će Papin posjet pomoći zaustaviti građanski rat između etničkih grupa i vojske.

Franjo će se sastati i s uticajnim budističkim redovnicima, te s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mijanmarskom čelnicom Aung San Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer šuti o progonu Rohindža.

Mijanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna diktatura, a diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u maju. Od njegovih 51,8 miliona stanovnika samo je oko 1,3 posto katolika, stoji u vatikanskim podacima.

Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle godine pao ispod 25 posto, u odnosu na 2000. godinu kad ih je bilo gotovo 50 posto.

Prema vatikanskoj statistici iz 2015. godine u Bangladešu sa 158 miliona stanovnika je 375.000 katolika.