Zajednička komisija o vetu Bošnjaka na Rezoluciju o vojnoj neutralnosti RS
Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske (RS) danas će pokušati da usaglasi stavove u vezi s Rezolucijom o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a, na koju je Klub Bošnjaka stavio veto.
Gotovo je izvjesno da neće biti dogovora i da će konačnu riječ o tom dokumentu dati Ustavni sud RS-a.
Na sjednici Vijeća naroda, 16. novembra, nije podržan veto Kluba Bošnjaka na Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
Potpredsjednik Vijeća iz reda bošnjačkog naroda Kemo Čamdžija rekao je novinarima da je Klub Bošnjaka pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer je za taj narod Rezolucija o vojnoj neutralnosti RS-a neprihvatljiva, kao i zaključci kojima se osporavaju svi raniji dokumenti o vojnim savezima u koje bi se BiH mogla uključici.
– Euroatlantske integracije podrazumijevaju pristupanje NATO paktu, a sada jedan entitet donosi rezoluciju i stav da RS u skladu s tim aktom neće ući u NATO, što je suprotno Ustavu BiH. Time su preuzete ingerencije institucija BiH – upozorio je Čamdžija.
Delegat Kluba Srba u Vijeću naroda Pero Petrović je istakao da je rezolucija o vojnoj neutralnosti RS politički, a ne opšti pravni akt, zbog čega Bošnjaci nisu trebali pokretati zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda stavio je 27. oktobra, veto na Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
Šef bošnjačkog kluba Mujo Hadžiomerović pojasnio je ranije za Fenu da su pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer se ovim, kako je naveo, pravno-političkim aktom zadire u nadležnosti države BiH.
Pitanje odbrane je, naglasio je, u nadležnosti državnih, a ne entitetskih institucija. Vitalni nacionalni interes Bošnjaka je BiH u EU i NATO savezu – ukazao je Hadžiomerović.
Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS-a su 18. oktobra, bez prisustva opozicije i Koalicije “Domovina”, usvojili Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti RS-a.
U tom dokumentu se navodi da je RS opredijeljena da svaki budući status koordinira s Republikom Srbijom kao potpisnicom Dejtonskog sporazuma.