Više od 10 hiljada državljana BiH tražilo azil, a dobile 492 osobe

Ministri unutarnjih poslova zemalja-članica Evropske unije dogovorili su u ponedjeljak u Bruxellesu stavljanje Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja zapadnog Balkana na listu sigurnih zemalja čiji će se građani koji zatraže (lažni) azil u Uniji po hitnom postupku deportirati u zemlje iz kojih dolaze, piše Dnevni list.

Ovaj usuglašeni prijedlog dio je velikog plana kreiranja šire liste “sigurnih zemalja”.

Šansa je 4,6 posto

Zemlje Balkana, od kojih su sve u procesu priključenja Evropskoj uniji, prve će se naći na “udaru”. Naime, od početka ove godine više je građana otišlo s Balkana u neku od zemalja EU-a i zatražilo azil nego iz Sirije u kojoj bjesni rat! Najviše ih je došlo s Kosova i to oko 48.900 u samo tri mjeseca, dok je istodobno azil zatražilo oko 29.100 Sirijaca. Posebna priča su ponovljeni zahtjevi.

Više od trećine zahtjeva za azil državljana BiH, Makedonije i Srbije odnosi se na osobe koje su ga već jednom ranije zatražile i kojima je taj zahtjev odbijen. Više od 80 posto ih je azil zatražilo u Njemačkoj, a slijede Francuska i Švedska. Šanse za državljane balkanskih zemalja za dobivanje azila su ekstremno male.

BiH je, prema službenim podacima kojima barata Evropska komisija, prošle godine ukupno napustilo i azil zatražilo 10.705 državljana BiH, a azil je odobren za 492 osobe ili za njih 4,6 posto. Ostali su vraćeni natrag u BiH. Istvremeno, azil je odobren za šest posto Kosovara, dok je od oko 31.000 zahtjeva građana Srbije azil odobren za samo dva posto podnositelja. Azil je odobren i za tri posto Crnogoraca od njih 1845 koliko ih je apliciralo te za 7,3 posto Albanaca od njih 16.825 podnositelja zahtjeva. Od 10.300 Makedonaca koliko ih je prošle godine tražilo azil u zemljama EU-a, on je odobren za njih manje od jedan posto. Ti postoci bi se uskoro mogli dramatično smanjiti budući da je svima u EU-u jasno kako se većinom radi o ekonomskim azilantima i da uglavnom nema govora o političkom progonu, organiziranoj torturi države, ozbiljnim kršenjima ljudskih prava… makar bismo se teško složili s ovim posljednjim.

Novi pristup EU-a

Austrija, Belgija, Češka, Njemačka, Francuska, Irska, Luksemburg, Malta, Slovačka i Ujedinjeno Kraljevstvo odranije imaju takve popise zemalja. No, oni se međusobno razlikuju od kriterija prema kojima se definira zemlja sigurnog porijekla (čiji građani nemaju nikakve šanse dobiti azil) pa sve do načina primjene takvih popisa u praksi.

Ujedinjeno Kraljevstvo tako ima popis 25 “sigurnih zemalja”, a kriterij je jednostavan – odsutnost progona.
Njemačka i Belgija imaju i druge kriterije poput pitanja je li zemlja ratificirala međunarodne konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i događaju li se u nekim zemljama ozbiljna kršenja ljudskih prava uključujući i mučenja. Bruxelles sve želi ujediniti u jedan zajednički dokument.

“Ovaj novi, širi, sveobuhvatni pristup EU-a pomoći će ubrzanju rješavanja zahtjeva za azil”, kazao je evropski povjerenik za pitanje migracija Dimitris Avramopoulos. Na toj zajedničkoj listi tako će se uskoro naći i BiH i sve zemlje Balkana.