Sprema li se u BiH državni udar?
Kada će zasjedati Dom naroda Parlamenta BiH još se ne zna, ali se zna da se sjednica s neviđenom pažnjom čeka.
Razlog: Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti, obećao je da će na sljedećoj sjednici Doma naroda biti pismeno ili usmeno priopćen odgovor na pitanje sprema li se u državi i entitetima državni udar?!
Jednoglasna odluka
Ovo pitanje Ministarstvu sigurnosti postavio je prošle sedmice Mario Karamatić, izaslanik HSS-a u Domu naroda, akcentirajući odakle takve informacije čak i predstavnicima vlasti?
– U februaru prošle godine imali smo situaciju kada je opravdani socijalni bunt radnika prerastao u pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka paljenjem institucija. Već mjesecima imamo priliku čitati kako se najavljuju nove demonstracije. Radi li se tu o najavi državnog udara – pitao je Karamatić na zasjedanju Doma naroda Parlamenta BiH prošlog četvrtka.
On je prozvao zamjenika državnog ministra obrane Emira Suljagića zbog izjave da „nakon konsultacija s nizom umirovljenih i aktivnih generala i policajaca, nema nikakvu sumnju da entitetske vlasti pripremaju obračun s narodom“.
Pitanje slično Karamatićevom, još ranije je stiglo Ministarstvu odbrane, ali po objašnjenju Krešića nije bilo precizirano i odnosilo se uopćeno na sprečavanje eventualnog državnog udara i zaštitu ustavno-pravnog poretka države. Krešić kaže da je Karamatićevo pitanje jasno i obećava precizan odgovor.
O čemu se ovdje radi, kakav državni udar, s kojim ciljem i kakvim posljedicama se spominje?
Komisija Ministarstva obrane za provođenje postupka rješavanja viškova pokretne imovine donijela je 19. juna odluku kojom je udovoljila zahtjevima entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA). MUP Republike Srpske dobio je na raspolaganje devet oklopnih borbenih vozila, MUP Federacije pet, a SIPA dva.
[quote_right]Naime, po svim presudama Evropskog suda za ljudska prava, nijedna vlada nema pravo zabraniti proteste protiv sebe niti eventualnu takvu odluku može pravdati razlozima državne sigurnosti, pogotovo bilo kakvim podjelama u društvu[/quote_right]
Po mnogim ocjenama, ovakva odluka je prilično neobična, tim više što su svi raniji zahtjevi Ministarstvu obrane za dodjelu oklopnih borbenih vozila i uopće pokretne vojne imovine jednoglasno odbijani, a ovaj je Komisija jednoglasno prihvatila. Inače, oklopna borbena vozila koje su entitetska ministarstva unutarnjih poslova i SIPA dobili, uglavnom se koriste za razbijanje masovnih okupljanja građana.
Protiv odluke Komisije Ministarstva obrane ustao je Emir Suljagić, zamjenik ministra obrane i priopćio kako „za borbu protiv korupcije, borbu protiv organiziranog kriminala i borbu protiv terorizma ne trebaju oklopna borbena vozila“.
– Ni kao čovjek ni kao političar ne želim učestvovati u izgradnji entitetskih vojski, odnosno pretorijanskih gardi političkih stranaka i upropaštavanju jedne od najuspješnijih reformi – reforme obrane – za račun skupine ljudi koja je i narod proglasila neprijateljem – kaže Suljagić.
Reforme i zabrana
Ni entitetska ministarstva unutrašnjih poslova niti SIPA nisu javno objasnili za što im trebaju oklopna borbena vozila, što je samo dodatno ugrijalo ionako vrelu političku atmosferu u zemlji.
Sada je otvoreno pitanje može li se odluka Ministarstva pravosuđa o naoružavanju entitetskih MUP-ova i SIPA-e oklopnim borbenim vozilima vezati za sve učestalije najave, da će ove jeseni biti velikih i masovnih protesta građana zbog neizdržive socijalne i ekonomske situacije u svakom dijelu države koja će po svim procjenama, pune razmjere pokazati, već krajem rujna.
Svjesne toga, vlasti na svim razinama više ne biraju sredstva za kupnju socijalnog mira, makar bio i lažan. Primjerice, rudari su u subotu zaprijetili da će se sutra okupiti ispred Vlade Federacije pa je premijer Fadil Novalić u nedjelju održao hitan sastanak i udovoljio svim njihovim zahtjevima.
To će dovesti do poskupljenja struje za deset posto od 1. novembra, po nekim kalkulacijama čak za 20 posto, a račun će ići na teret građana. Poskupljenje električne energije lančano će izazvati poskupljenje svega ostalog, što će stotine hiljada građana koji su sada na ivici siromaštva gurnuti u totalno siromaštvo.
Mogu li se spriječiti socijalni protesti u BiH? Stranke na vlasti i njihovi lideri zabavili su se sami sobom, tačnije svojom borbom za očuvanje položaja po svaku cijenu i izvjesno je kako će na sve načine nastojati da se ne dogode. Od gromoglasno obećavanih socijalnih i ekonomskih reformi, još uvijek nema ništa jer se državne i entitetske vlasti ni oko toga ne mogu i neće dogovoriti.
Kako saznajemo, u nekim stranačkim štabovima se analizira i mogućnost zabrane socijalnih protesta građana, bez obzira što je to potpuno suprotno demokratskim i pravnim standardima.
Naime, po svim presudama Evropskog suda za ljudska prava, nijedna vlada nema pravo zabraniti proteste protiv sebe niti eventualnu takvu odluku može pravdati razlozima državne sigurnosti, pogotovo bilo kakvim podjelama u društvu.
Naravno, može se donijeti takva odluka, čak i o upotrebi oklopnih borbenih vozila za razbijanje masovnih okupljanja građana, ali bi ona bila dokaz totalitarne vlasti. S druge strane, kako kažu pravni eksperti, socijalni protesti radnika u dogovoru s vlastima i policijom, što bi državnoj, entitetskim i kantonalnim vladama najviše odgovaralo, ne donose ništa dobro niti bilo kakve pomake naprijed, jer su obično – manekenstvo.
