“Kazani su najveća mrlja Sarajeva”

Nakon 22 godine od rata u Bosni i Hercegovini, još uvijek se ne zna tačan broj ubijenih na Kazanima, i iako se taj zločin kvalifikuje kao najveća mrlja Sarajeva, još uvijek nije izgrađen ni spomenik žrtvama.

Milan Mandić, predsjednik Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, kaže da je do sada pronađeno samo 20 posto ubijenih na lokalitetu Kazana, piše BIRN.

“Smatram da se traga za još preko 60 osoba bačenih u jamu na Kazanima, ali ne samo Srba već i Bošnjaka i Jevreja. Nije mi jasno zašto je danas uzet datum kao godišnjica i ko je to odredio jer su gore vršeni zločini nad sva tri naroda i ostalima cijele 1992. i 1993. godine”, kaže Mandić i dodaje da udruženja žrtava, prema njegovim riječima, neće danas obići Kazane.

Kazani su nepristupačan lokalitet na Trebeviću, gdje su tokom opsade Sarajeva dovođeni i ubijani civili, koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu, nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.

Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Za ubistva na Kazanima u toku rata osuđen je veći broj pripadnika Desete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).

Nedeljko Mitrović, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, kaže da nije zadovoljan procesuiranjem ne samo ovog nego i ostalih zločina počinjenih nad srpskim civilima.

“Kazani su simbol zločina. Radi se, maltene, o urbanom dijelu Sarajeva, nemoguće da se nije znalo za ubistva i ko je naredbodavac i izvršilac, ali i ko je izmještao posmrtne ostatke. U nekoliko navrata je vršena ekshumacija, ali samo oni koji su to učinili znaju tačno gdje se sva tijela nalaze”, smatra Mitrović.

On kaže da su porodice žrtava srpske nacionalnosti s područja cijele BiH ogorčene jer se ekshumira puno više Bošnjaka nego ostalih.

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije navode da su “Kazani najveća mrlja Sarajeva tokom opsade”. Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja, smatra da bi ova mrlja sa sarajevske ratne prošlosti mogla biti skinuta podizanjem spomenika u centru Sarajeva u znak sjećanja na žrtve ratnog zločina na Kazanima.

Ćudić je pozvao vlasti u Sarajevu da ispune obećanja i izgrade spomenik u gradu Sarajevu kako zaborav, negiranje i neobilježavanje ubistava na Kazanima ne bi ovaj zločin učinili još većim i strašnijim.

Prošle godine lokalitet Kazana je obišao i Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, koji je tom prilikom pozvao sve koji znaju nešto o ovom zločinu da prekinu šutnju i kažu gdje su posmrtni ostaci ubijenih.