Kavazović: Biti lišen osjećaja za lijepo, znači biti lišen čovječnosti

“Islamska umjetnost u Bosni i Hercegovini” naziv je simpozija koji je u utorak počeo u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a čiji je cilj ukazati na značaj islamskog umjetničkog i kulturnog naslijeđa te afirmirati nove percepcije i perspektive razumijevanja i odnosa spram potencijala islamske umjetnosti u BiH.

Simpozij je okupio 20 eminentnih naučnika iz BiH, regije i svijeta, poput profesora Nassera al Nassra, Marka Katića, Ivana Szntoa, Vincenta Therountoa, Nusreta Isanovića, Ćazima Hadžimejlića.

Uspješan rad gostima i domaćinima simpozija poželio je i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović koji je ukazao na važnost teme, s obzirom na to da je islamska umjetnost plod islamske civilizacije, islamskog nauka koji je oplemenjivao i uzdizao, a nikada nije rušio ili potirao.

– Biti lišen osjećaja za lijepo, znači biti lišen čovječnosti. Ne biti sposobni da se zadivimo nad ljepotom Božijeg stvaranja ili onoga što Uzvišeni kroz djela umjetnika uvodi u postojanje znači odreći se onoga što nas čini ljudima. Islamska umjetnost je plod islamske civilizacije, islamskog nauka koji je oplemenjivao i uzdizao, a nikada nije rušio ili potirao – kazao je reis Kavazović.

Podsjetio je da je Sarajevo mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, ali i koncepti lijepog iz ova dva civilizacijska bunara. Bošnjaci su, kako kaže, uvijek iz oba grabili bistru vodu kojom su napajali svoj duh, te da su dokaz tome arhitektura i druga umjetnička djela koja čuva ovaj grad i BiH.

Izrazio je nadu da će ovaj skup postati tradicija i da će pomoći potrazi za lijepim ali i razumijevanju sebe i svojih korijena, kao i prezentaciji Bošnjaka sa ovih prostora.

O vrlo atraktivnoj temi simpozija „Islamska umjetnost u BiH“ prisutne je upoznao prof.dr. Nusret Isanović koji je kazao da je umjetnost koju mi u BiH imenujemo islamskom dio jedne velike svjetske umjetnosti koja se ostvarila do fascinantnih dimenzija tokom formativnog razdoblja islama. Ta umjetnost je, dodaje, kao svojevrsna ekstaza kod nas došla posjetom Turaka i pogotovu u 16. stoljeću ostvarila se u svojim najzrelijim formama, te je 16. stoljeće bilo poznato kao zlatno doba islamske umjetnosti u BiH.

– Nažalost, dugo vremena je to univerzalno, kulturno blago bilo zapostavljeno, a možemo kazati i čak negirano – kazao je Isanović te podsjetio da veliku zahvalnost dugujemo istraživačima, prije svega Hamdiji Kreševljakoviću bez čijih uvida, vrlo kompetentnih istraživanja, gotovo da je nezamislivo, ili nemoguće istraživati i govoriti danas o islamskoj umjetnosti u BiH.

Zamjenik reisu-l-uleme IZ u BiH Husein ef. Smajić, dekan Fakulteta Islamskih nauka Zuhdija Hasanović i rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj ukazali su na značaj teme, naglašavajući da je potrebno danas govoriti o osjećaju za lijepo kada savremeni čovjek ostaje bez duhovnih i moralnih vrlina, te da o islamskoj umjetnosti treba govoriti u školama, na fakultetima.

Jednodnevni simpozij su organizirali Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH, Fakultet Islamskih nauka, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, Gazi Husrev-begova biblioteka, Vakufska direkcija, Orijentalni institut, Bošnjački institut, Islamic Art Magazin, uz podršku Ministarstva obrazovanja, nauku i mlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo, te Općine Stari Grad.

Povodom simpozija u izložbenom prostoru Hanikaha postavljena je prigodna izložba eksponata iz područja islamske umjetnosti.