Povećanje kvote u Izbornom zakonu BiH nije povećalo zastupljenost žena u politici

Povećanje kvote u Izbornom zakonu BiH od 40 posto za nedovoljno zastupljeni spol na kadidatskim listama političkih stranaka, nije rezultiralo stvarnim poboljšanjem zastupljenosti žena u politici, rečeno je na tematskoj sjednici Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) o ulozi istraživanja u izradi politika u rodnoj ravnopravnosti, javlja Anadolu Agency (AA).

Tematska sjednica organizirana je u suradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i uz potporu USAID Misije u BiH

Cilj tematske sjednice bio je da se predstave najnovija istraživanja relevantna za oblast ravnopravnosti spolova u BiH, kao i da se istakne važnost empirijskih istraživanja za razvoj politika i skrene pozornost na značaj uspostavljanja kontinuiranog procesa prikupljanja emipirijskih podataka u oblasti rodne ravnopravnosti, na način kako je to predviđeno propisima i strateškim dokumentima.

Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma PSBiH Mirsad Isaković istaknuo je da je bez dobro osmišljenih i provedenih istraživanja, koja za cilj imaju utvrđivanje pravog stanja u oblasti ravnopravnosti spolova, teško osmisliti dobre politike koje će rezultirati donošenjem adekvatnog zakonodavstva uz provođenje potrebnih strategija.

Zato, poručio je Isaković, današnja predstavljanja istraživanja o izradi politika rodne ravnopravnosti trebaju rezultirati dobim preporukama u budućem osmišljavanju kako zakonodavnih aktivnosti tako i izrade strateškim dokumenata iz ove oblasti.

Direktorica Agencija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova BiH Samra Filipović – Hadžiabdić u svoj obraćanju izrazila je nadu da će današnji skup skrenuti pozornost, kako članovima Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova tako i drugim akterima, na važnost empirijskih istraživanja za razvoj politika, te i osigurati njihovu političku potporu za uspostavljanje kontinuiranog procesa prikupljanja emprijskih podataka u oblasit rodne ravnopravnosti.

Obratio se i direktor Programskog ureda USAID Misije u BiH Kent Larson, koji je rekao da je nedovoljna zastupljenost žena u politici u BiH rezultat rodnog stereotipa glasačkog tijela, a ne odredaba izbornog zakonodavstva u BiH.

Shodo tome, poručio je Larson, USAID Misija u BiH i dalje će raditi na rodnoj ravnopravnosti političkog sudjelovanja žena, ali i osnaživati sve aspekte ekonomskog, socijalnog i privatnog života žena.

Kako je naglašeno na tematskoj sjednici, rodni stereotipi koji bi mogli biti naročito važni za sudjelovanje žena u politici i njihovu mogućnost da budu izabrane, nazočni su u svim kategorijama populacije s pravom glasa.

Kako je rečeno, dokazi o rodnoj stereotipizaciji ukazuju na to da bi nizak broj izabranih žena djelimično mogao biti rezultat što građani koji su relativno liberalniji kad je riječ o rodnim stereotipima, uopće ne glasuju na izborima i većina onih koji izlaze na izbore ispoljava najsnažnije rodne stereotipe i ne glasa za žene.

Kako je pojašnjeno, na osnovu istraživanja, izostanak rezultata i nakon povećanja kvote, zaključeno je, da je to rezultat činjenice da je glasačima omogućeno da svojim glasovima promijene poziciju kandidata unutar kandidatske liste političke stranke.

Da bi se takvo stanje promijenilo, poručeno je danas, potrebno je što više propagirati mjere koje će osigurati da što više žena bude izabrano i zastupljeno u politici u BiH.

Sudioici su izrazili nadu da će istraživanja, imajući u vidu da se iduće godine provode opći izbori u BiH, političkim strankama i glasačima pružiti empirijske dokaze o ulozi razvojnih prioriteta i rodnoj stereotipizaciji u politici, te im prikazati i preferencije glasača o nedovljnoj zastupljenosti žena u politici u BiH.