Haški tribunal ispunio želju Radovanu Karadžiću
Sekretarijat Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Haagu saopćio je da uvodi pilot-projekat po kojem će pritvorenicima biti omogućeno da primaju i upućuju video pozive.
Kako je saopćeno iz MMKS-a, pravnog nasljednika Haškog tribunala, do sada je pritvorenicima bilo omogućeno da primaju i šalju pisma poštom, obavljaju telefonske pozive kao i da primaju posjete.
Projekat video-komunikacije, kako se navodi, trebao bi u skoroj budućnosti zatvorenicima omogućiti da imaju video pozive, prenosi BIRN-Justice Report.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, više puta je tražio da mu se dozvoli pristup Skypeu ili nekom sredstvu video-komunikacije.
Karadžićev advokat Peter Robinson izjavio je za Balkansku istraživačku mrežu u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH) da mogućnost video komunikacije zatvorenika sa članovima porodice već postoji u drugim zatvorima u Holandiji i čitavoj Evropi, te da je to dobra vijest i za njegovog branjenika.
– Odluka Sekretara da započne pilot projekat koji bi dozvolio pritvorenicima da vide svoje porodice putem Skype-a ili slične tehnologije, je svakako korak naprijed u stvaranju ljudskih uslova pritvora. To je vrlo važno kada se pritvorenici nalaze daleko od svojih članova porodice, kao što je i slučaj sa Radovanom Karadžićem – objasnio je Robinson.
Karadžić je tokom statusne konferencije održane 10. oktobra zatražio od sudija u Haagu da mu dozvole da koristi laptop, zato što ima bolove u leđima uslijed višesatnog sjedenja za desktopom.
Karadžić je ponovio i zahtjev da mu se dozvoli pristup internetu i Skypeu, kako bi lakše došao do materijala za rad i komunicirao s porodicom.
Sudski sekretarijat je odbio njegove zahtijeve, uz obrazloženje da će uskoro početi sa pilot projektom video poziva.
Karadžić je u sudskom pritvoru u Ševeningenu otkad je uhapšen 2008. godine.
Haški tribunal je u martu prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Istom presudom je oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine.
Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužioci. Karadžic je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužioci da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.
