Čampara: Možemo biti zadovoljni sa novim brojem zaposlenih

Bosna i Hercegovina niti je leglo terorizma niti ona to može biti, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH.

“Mislim da se Bosna i Hercegovina u odnosu na druge zemlje u regionu, kao i u odnosu na evropske zemlje i zemlje svijeta nalazi u istoj ili sličnoj situaciji kao druge zemlje. Jer, pitanje terorizma je jedna svjetska pošast koja se dešava. Tako da se ja ne bih složio sa činjenicom da je BiH leglo terorizma, niti da ona to može biti. Sve strukture i sve institucije u BiH se bore na jedan vrlo efikasan i dobar način protiv te pošasti”, rekao je Čampara.

U prilog tome, navodi ministar MUP-a FBiH, govori činjenica da u posljednjih 18 mjeseci sa područja Bosne i Hercegovine nije zabilježen niti jedan odlazak bh. državljana na strana ratišta.

Također, naveo je, oni koji su se vratili sa stranih ratišta, prije svega iz ISIS-a, su uglavnom procesuirani u BiH od nadležnih tužilaštava i Suda BiH gdje su dobili kazne. Neki, ističe Čampara, se nalaze na izdržavanju, a neki se nalaze u samom procesu suđenja.

“Mi pripadamo jednoj globalnoj koaliciji u borbi protiv ISIS-a i borbi protiv terorizma. Mislim da BiH i njene institucije i sve policijske agencije, te obavještajne službe čine sve da preduprijede bilo kakav teroristički akt u BiH. Smatram da se za sada uspješno borimo sa tom pošasti i radimo na samoj prevenciji i deradikalizaciji. Naravno, teško je reći da se ne može desiti u BiH, kao i u svakoj drugoj zemlji, čak i u zemljama koje su u smislu policijskih agencija i obavještajnih agencija mnogo opremljenije i sposobnije za tu borbu. Ali, hvala Bogu, u posljednjem periodu, preko dvije godine ili nešto više mi nemamo zabilježenih terorističkih aktivnosti na području BiH. Ja se iskreno nadam da će to tako i ostati”, naglasio je Čampara.

Priču o BiH kao mjestu terorizma, navodi Čampara, neki pokušavaju iskoristiti u svoje političke svrhe ili radi određinih predizbornih aktivnosti i onoga što u datom momentu odgovara ili treba.

“Ali, ja se nadam da ćemo mi i dalje uspješno raditi na samoj prevenciji i na samoj borbi protiv ove pošasti i da će naše agencije, odnosno naše institucije, prije svega, biti sposobne da to i preveniraju i da to zaustave na svaki mogući način”, poručio je Čampara.

Ministar MUP-a Federacije BiH negirao je tvrdnje koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti o FBiH kao prostoru gdje je izražen vehabizam.

Čampara smatra da u BiH, prije svega, “imamo jednu prednost da na prostoru gdje imamo bošnjačko stanovništvo, odnosno u velikoj većini bošnjačkog stanovništva pripadnike islama, da na tom prostoru imamo Islamsku vjersku zajednicu i reisu-l-ulemu kao vrhovni autoritet.

Pod prismotrom 50-ak osoba u FBiH

“To je, prije svega, prednost za jednu zemlju. Naprimjer, vrhovni autoritet kao što je reisu-l-ulema u BiH, to nema jedna Francuska ili neke druge zemlje”, rekao je Čampara.

On je podsjetio da je potpisana i deklaracija od velikog broja istaknutih intelektualaca, kulturnih radnika, akademika i pripadnika Islamske zajednice u kojoj su oni osudili sve pojavne oblike koji se odnose na terorizam i radikalizam.

“Mislim da svi zajedno jako dobro radimo na pitanju borbe protiv terorizma, protiv radikalizma, kao i u smislu prevencije i deradikalizacije”, poručio je Čampara.

Kada su u pitanju određeni paradžemati, Islamska zajednica u BiH, naveo je Čampara, je tačno, decidno i eksplicitno rekla da oni ne mogu biti dio struktura Islamske zajednice u BiH.

“Ali, naravno, i mi kao država, institucije i policijske agencije i druge institucije koje se bave ovim poslovima pomno posmatraju i rade na tom pitanju. Što se tiče same Federacije BiH, mogu reći da je Federalna uprava policije formirala svoj štab koji se nalazi u stalnom, kontinuiranom zasjedanju koji prati sve ove pojave na teritoriji cijele Federacije BiH. Čak mi imamo i određene ekipe koje su sastavljene od određenih specijalnih policijskih jednica koji obilaze cijelo područje FBiH, a prvenstveno ona područja gdje imamo te obilke, odnosno gdje postoje određene zajednice koje žive van sistema same Islamske zajednice u BiH i gdje mi to stalno posmatramo. Mogu reći da policija na nivou Federacije BiH konstantno promatra nekih 50-ak osoba koje su njima bezbjedonosno interesantne”, istakao je Čampara.

Sva ona priča koja se pojavljivala, tipa da postoje određeni kampovi za terorističke obuke, naglašava Čampara, “su obične neistine i obične izmišljotine”.

Svaki gost u BiH je siguran

“Mislim da one apsolutno ne stoje, kao i ona priča da država, odnosno policijske agencije ne mogu ući u neka područja na teritoriji FBiH. To apsolutno odbijam kao potpuno neosnovane i izmišljene priče”, rekao je Čampara.

Vezano za nedavne navodne afere prisluškivanja iz BiH prvo državnih struktura Srbije, a potom i Hrvatske, ministar unutrašnjih poslova FBiH rekao je kako misli “da to, prije svega, dolazi iznutra, iz BiH”.

“Ali, mislim da su najbolje tu stvar okarakterisali i rekli direktor Obavještajne agencije BiH i direktor Obavještajne agencije susjedne Hrvatske, koji su nedavno održali sastanke u Sarajevu, gdje su rekli da to apsolutno ne stoji, da nije bilo nikakvih takvih pokušaja, da oni imaju jako dobru saradnju i da je to sve ustvari jedna potpuno izmišljena priča. Mislim da sve stvari treba vratiti u sistem institucija i da institucije govore o tome. Cijenim da to nisu niti dobronamjerne niti prijateljski nastrojene izjave od nekih koje dobijamo u BiH. BiH se ne pomaže na takav način. Ja se nadam da će to u narednom periodu stati upravo iz razloga, jer sve ono što je sada pokušano i što je do sada bilo tih nekih priča na kraju se ispostavilo da su to obične neistine”, naveo je Čampara.

Upitan ima li podataka o tome dokle je došla istraga oko napada na tadašnjeg srbijanskog premijera Aleksandra Vučića tokom njegovog boravka na 20. godišnjici obilježavanja genocida nad Bošnjacima u zaštičenoj zoni Srebrenica, ministar unutrašnjih poslova FBiH istakao je da “to radi Tužilaštvo BiH”.

“Ja nemam podataka. To rade institucije na državnom nivou. Ali, ja mogu reći da ćemo mi sve učiniti da se svaki gost u BiH osjeća maksimalno sigurno. Bilo je i posjeta gospodina Vučića i poslije tih nemilih dešavanja koja su se desila u Srebrenici. Bilo je posjeta BiH, ne samo gospodina Vučića nego i drugih predstavnika iz regiona i Evrope, i mislim da svako ko dođe u BiH, da se sigurno može osjećati, ugodno i sigurno i, naravno, mi ćemo sve učiniti da to tako i bude”, naveo je Čampara.

Dobra saradnja sa policijom u okruženju

Ministar unutrašnjih poslova FBiH govorio je i o povećanom broju ilegalnih migracija koje se odvijaju preko prostora BiH, posebno sa teritorije susjedne Crne Gore i Albanije.

“To je u nadležnosti Granične policije BiH i Službe za strance BiH. Mislim da imamo i dosta podataka gdje mi zaustavimo te ljude i vratimo ih na njihova odredišta. A, inače, i u saradnji sa Interpolom i drugim međunarodnim agencijama gdje smo mi kao BiH i potpisnici svih tih protokala i sporazuma, cijenim da to dobro funkcioniše. Naravno, naša granica je još uvijek porozna. Mi trebamo raditi i ulagati još dosta sredstava na samom jačanju i obezbjeđivanju same granice BiH sa susjednim zemljama”, kazao je Čampara.

Istakao je da i susjedne zemlje trebaju jako puno poraditi na pitanju svojih granica. To su, ocijenio je, neki uzajamni odnosi naših susjednih zemalja gdje zajedničkim radom i razmjenom informacija možemo postići što bolje rezultate, pogotovo u svjetlu svih dešavanja koja se tiču sada i terorističkih napada i akata koji se mogu desiti, ne samo u BiH nego u susjednim zemljama.

“Dakle, zajedničkom saradnjom i zajedničkom razmjenom informacija između BiH i susjednih zemalja, kao i zemalja regiona i Evrope, možemo postići sigurno bolje rezultate, a naravno, trebaju i određena dodatna izdvajanja iz budžeta za samu Graničnu policiju BiH i Službu za poslove sa strancima BiH i za druge agencije koje se bave ovim poslom”, rekao je Čampara.

Rad policijskih struktura u FBiH je, naglasio je Čampara, uvezan, a dobri su odnosi i sa policijom entiteta Republika Srpska.

“Moram biti iskren da smo jako zadovoljni, da imamo dobru saradnju. Prije svega, imamo dobru saradnju i sa MUP-om RS-a kao i sa drugim kantonalnim, pa i državnim agencijama. Mogu istaći da uvijek postoji policijska suradnja i toleracija i među policijskim službenicima, pa čak i sama policijska saradnja sa evropskim zemljama. Očekujemo u aprilu i maju čak da će u ime skandinavskih zemalja biti postavljen oficir za vezu kada su u pitanju policijski poslovi tako da mogu reći da smo sigurno zadovoljni tom saradnjom”, naveo je Čampara.

Vlada FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem na čelu od samog početka pokušava raditi sve poslove koji su vezani za Reformsku agendu, rekao je Čampara, i dodao da su “dosta tih poslova već u proteklom periodu uradili”.

“Ti efekti se sigurno mogu osjetiti i vidjeti, posebno kada imate analizu svih ekonomskih parametara koji se tiču FBiH. Možemo s tim sigurno biti zadovoljni i sa novim brojem zaposlenih i sa naplatom poreza i doprinosa, sa radom Poreske uprave, naplatom direktnih i indirektnih poreza, otvaranja novih radnih mjesta, pokrivenosti uvoza izvozom… To su neki parametri koji su u porastu ovdje na nivou FBiH”, naveo je Čampara.

Uspjeh reformi ne zavisi samo od Vlade FBiH

Da li će Vlada FBiH uspjeti do kraja završiti svoj posao, istakao je Čampara, to ne zavisi samo od Vlade nego i od parlamentarne većine “koja se onako ponaša da bi neki htjeli da budu opozicija u vlasti, a da koriste sve benefite onoga što vlast pruža u smislu zauzimanja određenih pozicija”.

“Dakle, kada ste dio parlamentarne većine, kada ste parlamentarna većina, onda morate preuzeti i obaveze i odgovornosti i hvatati se u koštac sa problemima. To nije nikakav švedski sto da možete uzeti samo prava koja vam pripadaju, a da izbjegavate obaveze i onako politikantski glumite opoziciju u poziciji. Mislim da će ova parlamentarna većina otprilike ostati do kraja, ali kakvi će efekti biti, kako će se usvajati ono što Vlada bude predlagala, to zavisi od same parlamentarne većine, odnosno od lidera političkih stranaka kako budu radili. Mogu reći samo kao ministar koji dolazi iz SDA, da ćemo mi sve učiniti da zadržimo stabilnost ove Vlade, da se bavimo problemima koji opterećuju i penzionere i branitelje, i svu onu ugroženu populaciju i da ćemo sve učiniti da građanima FBiH osiguramo što bolje uslove za njihov život”, poručio je Čampara.

U formalno-pravnom smislu Vlada FBiH nije se još opredjeljivala, kaže Čampara, oko trase puta brze ceste koja bi Sarajevo trebala povezati sa Beogradom.

“Ali, znam da je bilo razgovora i da smo mi, prije svega, više opredijeljeni za ovaj put koji ide preko Tuzle zato što je Tuzla i najveći bazen, ali i u smislu da najviše ljudi živi tu. A, još kada spominjemo Koridor 5c, onda znamo da je Tuzla tu malo iščašena u odnosu na sam koridor tako da ćemo mi predlagati i težiti da taj put vodi preko Tuzle. Vidimo i da su se i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na svom nedavnom sastanku u Srbiji otprilike i oni opredijelili za ovu trasu koja će ići preko Tuzle”, rekao je Čampara.

Posebni odjeli suda i tužilaštva FBiH

Naveo je kako bi volio da u narednoj godini bude usvojen zakon o policijskim službenicima zato što se na tom zakonu jako puno radi, otprilike nekih pet godina.

“Mi smo poslali taj zakon na Vladu. On je usaglašen sa svim zainteresovanim stranama i sa međunarodnom zajednicom, koja je sa nama zajedno radila na tome zakonu, prije svega, sa OHR-om, Evropskom komisijom i američkom ambasadom. To nam je jedan od prioriteta”, naveo je Čampara.

Prioritet rada MUP-a FBiH, rekao je Čampara, je da nastavi trend u vezi sa sigurnosnom situacijom na području FBiH.

“Iz godine u godinu imamo pozitivan trend smanjenja broja krivičnih djela po svim segmentima. To se odnosi i na sama kantonalna ministarstva, odnosno kantonalne uprave policije, ali i na Federalnu upravu policije. Moja bi želja bila, ali to ne zavisi od samog MUP-a, ali smo na neki način vezani kao policijska agencija koja bi bila servis sudu i tužilaštvu, da profunkcioniše i da se formira poseban odjel suda i tužiteljstva na niovu FBiH. Oni bi imali prvostepenu nadležnost, a Federalna uprava policije bila bi ta policijska agencija, odnosno policijski servis koji bi za njih provodio istražnje radnje. Mi smo kao Vlada FBiH odvojili sredstva za početak primjene tih zakona, čak smo predložili i lokaciju gdje bi se posebni odjel suda i tužiteljstva smjestio. Mislim da bi to sigurno doprinijelo jačanju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, posebno na nivou FBiH. To su neke stvari koje bih ja želio i volio vidjeti da ih realiziramo u toku 2018. godine”, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency Aljoša Čampara, ministar unutrašnjih poslova FBiH.