Stari most – simbol mira i pomirenja ostavljen od države

Dvodnevna manifestacija povodom desete obljetnice uvrštavanja Staroga mosta i Starog grada Mostara na UNESCO listu Svjetske kulturne baštine koja se tokom petka i subote održavala u Mostaru, stavila je grad na Neretvi u centar zbivanja cijele BiH. Središnjoj manifestaciji koja se održala u petak uvečer na platou ispod Starog mosta su uz predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti iz cijele BiH nazočili i predstavnici diplomatskog kora i predstavnici vjerskih zajednica kao i Irina Bokova, direktorica UNESCO-a, piše Dnevni list.

Zahvala

Gradonačelnik Ljubo Bešlić je u svome obraćanju kazao kako je kulturna baština identificirajući element svakoga grada što ga i razlikuje od drugih.

“Ne mogu se sjetiti nekoga grada da ima tako osobit orijentir u cijelom svijetu kao što je Stari grad, sa Starim mostom u Mostaru. On je i nada i simbol pomirenja. Ovaj grad kao i svi drugi u svijetu ima i svoju prošlost, ali ono što je najvažnije ima sadašnjost, a ja vjerujem u bolju budućnost. Zahvalnost za upis Mostara na UNESCO-vu listu pripada svima koji su sudjelovali u tom velikom i značajnom projektu, od Predsjedništva BiH, Parlamenata BiH, Ministarstva vanjskih poslova, drugih ministarstava svih razina, nacionalno Povjerenstvo za zaštitu spomenika, jedinice PCU-a i brojnih stručnjaka, izvođača radova, a posebno građana Mostara. Također, želim zahvaliti svojim prethodnicima Ivanu Prskalu, Safetu Oručeviću, Nevenu Tomiću i Hamdiji Jahiću. Zahvaljujem i državama Italiji, Nizozemskoj, Turskoj i Hrvatskoj, kao Razvojnoj banci vijeća Europe i Svjetskoj banci”, kazao je Bešlić.

On je podsjetio kako je Grad Mostar osnovao Agenciju „Stari grad“ koja se stručno, u skladu s mogućnostima brine o području koje je pod zaštitom UNESCO-a.

“Iako se država potpisom sa UNESCO-m na to obvezala, našoj agenciji zakonom je oduzeta ta nadležnost. Zakonom nadležna, a time i obavezna Federacija BiH vrlo malo ulaže u održavanje i izgradnju kulturno spomeničke baštine BiH pa tako i Starog grada. To čini samo grad i građani Mostara uz rijetke donacije iz Svijeta. Realizacija zaštite je otežana jer u Federaciji BiH upravljanje kulturno spomeničkom baštinom je oteto jedinicama lokalne samouprave. Tako je već deset godina i nadam se da će se to čim prije promijeniti”, upozorio je Bešlić i dodao kako je usprkos svemu upisom na UNESCO-ovu listu kulturne baštine od Mostara napravljeno u svijetu poznato “brendirano” turističko odredište.

Mladen Ivanić, predsjedavajući predsjedništva BiH u svome govoru je istaknuo, kako je velika obljetnica i njeno obilježavanje značajno i za Mostar i za cijelu BiH.

Međunarodna konferencija

Međunarodna konferencija „Povijesni urbani pejzaž“ koja je u petak održana u zgradi gradske Vijećnice okupila je stručna imena regije s područja zaštite povijesnih spomenika i arhitekture Gradonačelnik Bešlić je tom prigodom kazao, kako će događaj upisa Staroga Mosta i stare gradske jezgre na UNESCO-vu listu ostati zauvijek upisan zlatnim slovima u povijest Mostara ali i cijele BiH.

“To je prvi spomenik kulture iz BiH koji je upisan na UNESCO-vu listu. Mi smo probili led a znamo da je u svemu najteže biti prvi. Možda obilježavanje ove obljetnice nije trebao organizirati Grad Mostar nego država BiH. Oni nisu ali smo zato mi prepoznali važnost ovoga događaja. Možda oni u budućnosti preuzmu tu ulogu”, kazao je Bešlić novinarima uoči otvaranja Konferencije.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum smatra da je dvodnevna manifestacija značajan događaj i za UNESCO.

“Zato je generalna direktorica pristala da se obilježavanje 10. godišnjice uvrsti u 70. godišnjicu obilježavanja UNESCO-a. Moramo svijetu slati pozitivne poruke iz Mostara zbog čega je Stari most i upisan na Listu UNESCO-a kao simbol pomirenja”, rekao Šešum.

Amir Pašić, profesor arhitekture po čijim je nacrtima rađena obnova Staroga Mosta je u maniru pravoga vizionara još 1993. godine počeo raditi svjetsku kampanju obnove Staroga mosta koja će se, prema njegovim tadašnjim predviđanjima dogoditi 9 godina poslije, to jest 2004. godine.

“Tada su mi se svi smijali. Kada su se moja predviđanja obistinila pitali su me kako je moguće da sam „skontao“ tu matematiku. Dobro je da danas imamo ovaj skup.Ovo je svojevrsna injekcija kako bi se stvari ponovno pokrenule. Svi događaji poput sajmova, festivala i drugih konferencija doprinose razvoju grada. Ima u Hercegovini dosta zanimljivih turističkih odredišta. Trebamo se udružiti kako bi se novac od turizma utrošio na korisne projekte. U Starom gradu postoji još 50 tisuća četvornih metara koji su neobnovljeni”, upozorio je Pašić i kao primjer naveo zgradu Djevojačke škole i zgradu Stare banke.

Govoreći o zadržavanju autohtonog izgleda Staroga grada, Pašić je kazao kako je svaka generacija ponešto dodavala u izgled Staroga grada.

“Kada bi uspoređivali izgled Hotela Ruže i Djevojačke škole, onda je djevojačka škola deset puta veća agresija na Stari most nego Hotel Ruža. Ja predajem arhitekturu i kažem da se nešto novo može staviti na sred Starog mosta ako je dobro. Postoji 50 faktora u ocjenjivanju je li nešto prihvatljivo, adekvatno ili ne”, kazao je Pašić.

Hotel Ruža, koji će ući u svjetski lanac Hotela Hilton također će biti ogroman poticaj za strana ulaganja. „Tu će s zaposliti 300 ljudi. Otvaranje Ruže će donijeti masu novih konferencija na kojoj će sudionici moći sjediti u Sali i gledati Stari most. Ti projekti će svakako pomoći gradu“, smatra Pašić.

Noćni koncert

Obljetnicu velikog događaja su u prelijepom noćnom ambijentu Neretve i Staroga mosta uveličali i članovi Simfonijskog orkestra Mostar s kojima je kao solistica nastupila violončelistica Ana Rucner. Posjetitelji su osim Mozartovih i Bachovih zvukova čuli i izvedbu pjesme “Lijepa Emina“ te filmsku glazbu iz filmova Henry IV, Šindlerove liste, Pirata s Kariba i drugih.

Gradski umjetnici su pred brojnom publikom i uzvanicima recitirali prozu i poeziju Ive Andrića, Alekse Šantića, Maka Dizdara i Pabla Nerude. Stihove su govorili Alma Fazil Obad, pjesnikinja te glumci Robert Pehar i Nedžad Maksumić.