Komisija podržala Bećirovićev prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je, u nastavku ranije prekinute sjednice, utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH te podržala principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH koje je predložio poslanik Denis Bećirović (SDP BiH).

Te zakonske prijedloge podržala su četiri člana komisije dok su tri člana bila protiv – Aleksandra Pandurević (SDS), Momčilo Novaković (NDP) i Nikola Lovrinović (HDZBiH).

Bećirović je na sjednici Komisije, pojašnjavajući prijedlog dopuna Izbornog zakona BiH, kazao kako misli da su sazreli uslovi da unutar Parlamentarne skupštine, prvo u Predstavničkom domu, zatim i u Domu naroda, usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona koje se odnose na zabranu kandidiranja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i njihovog imenovanja na javne funkcije.

Član Komisije Nikola Lovrinović je tokom rasprave kazao kako bi volio da se za ovakve izmjene, koje su krupne, dobije mišljenje Vijeća ministara BiH.

Također je kazao kako bi voli da je predlagač „išao na izmjene i dopune Kaznenog zakona i da tamo bude data mogućnost sudovima da oni izreknu ovakve vrste mjera“.

Predložio je da se zatraži mišljenje Vijeća ministara BiH ili da se ove odredbe riješe kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona, „da se ostavi mogućnost sudovima da oni o tome odluče“.

Članica Komisije Aleksandra Pandurević je navela da je Ustav BiH jasno propisao kome se može uskratiti pasivno biračko pravo.

Bećirović je nakon sjednice Komisije izjavio novinarima da je ovo prvi put u postdejtonskom periodu da je Ustavnopravna komisija podržala prijedlog promjena Izbornog zakona na način da se zabrani kandidiranje osuđenih ratnih zločinaca i „podržala je i prijedlog zakona o zabrani negiranja, porcanja i marginaliziranja genocida“.

Ocijenio je da je to važan korak, dodajući da mu nije jasno zašto pojedini poslanici također nisu podržali takav zakon.

Kazao je da „ovdje neki prave dramu oko toga hoćemo li uskratiti pasivno biračko pravo pravosnažno presuđenim ratnim zločincima u BiH“.

On očekuje da će i Predstavnički dom imati dovoljno sluha da se usvoje ova dva zakona.

Po njegovim riječima, oni su direktno vezani i s Aneksom 7 kao „suštinskim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer je nemoguće provoditi Aneks 7, a dozvoliti recimo ratnim zličincima da se kandidiraju na izborima u jednom demokratskom procesu“.

– Mislim da je to u skladu s Ustavom i u skladu s evropskim vrijednostima – kazao je Bećirović, dodajući da su sazrelu uslovi za ovakva dva zakona.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut (SBB BiH) je izjavio novinarima da je SBB BiH od početka govorio da podržava izmjene zakona koje je predložio poslanik Denis Bećirović.

– Dakle, negiranje genocida i sve ono što stoji u prijedlogu poslanika Bećirovića treba biti sankcionisano – kazao je Arnaut, dodajući da su to neke osnovne i evropske i demokratske vrijednosti.

Ustavnopravna komisija danas nije primila k znanju Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a nakon rasprave je usvojen zaključak kojim se od Kolegija Predstavničkog doma traži da prilikom razmatranja Izvještaja na sjednici Doma obezbijedi prisustvo predsjednika VSTV-a.

Komisija je danas, nakon što je okončala ranije prekinutu, održala i još jednu sjednicu, na kojoj je jednoglasno utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala principe Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je predložila poslanica Aleksandra Pandurević.

Ona je, pojašnjavajući predložene izmjene, kazala novinarima da su za krivična djela iz glave 16 zakona uglavnom propisane minimalne kazne od tri i pet godina.

– Jedino gdje su kazne do godinu dana izricane, gdje je sud izricao, to su bila krivična djela odlaska na strana ratišta i učešće u neprijateljskoj vojsci. Proteklih godina smo imali recimo da je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora i onda se tu uvodi institut zamjena kazne novčanom kaznom. Ta lica otkupe kaznu, ponovo odu na to strano ratište, a postoji i mogućnost uslovnog otpusta – navela je Pandurević.

Naš prijedlog je, dodala je ona, da osobe koje idu na strana ratišta, prije svega moraju „odležati“ tu godinu, da se ta kazna ne može zamijeniti novčanom kaznom, a druga stvar je da nema uslovnog otpusta.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut je izjavio novinarima da SBB BiH podržava prijedlog poslanice Pandurević.

– Prema njenom prijedlogu, radi se o nemogućnosti zamjene kazne zatvora za nivčanu kaznu po svim pitanjima koje pokriva glava 16 Krivičnog zakona BiH. Radi se o krivičnim djelima protiv integriteta BiH, dakle napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, sprečavanje borbe protiv neprijatelja BiH uključujući i službu u stranim vojnim formacijama. Ukoliko ovo prođe, a jednoglasna podrška na Komisiji ukazuje da će proći, neće se više moći kazna zatvora za ta djela zamijeniti za novčanu kaznu – kazao je Arnaut, ocijenivši da je ovo jedan pozitivan prijedlog zakona.

Komisija je danas bez rasprave podržala Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.