Amnesty International: Užasavajuće psihološke posljedice rata u BiH
Prošla je četvrtina stoljeća od početka ratnog sukoba u BiH, ali 20.000 žrtava seksulanog nasilja u BiH još uvijek ne mogu doći do pravde, navodi se u novom izvještaju Amnesty Internationala.
U ovom izvještaju iznesene su užasavajuće psihološke posljedice zločina, kao i brojne barijere s kojima se danas suočavaju žene u potrazi za pravdom.
“Preko 20.000 žena i djevojčica bilo je silovano i podvrgnuto ostalim oblicima seksualnog nasilja u gotovo tri godine rata. Veliki broj je držan u zarobljeništvu i mučen, a neke su podvrgnute prisilnoj trudnoći u takozvanim logorima za silovanje, dok su ostatak silovale različite vojne i paravojne grupe na manje organizovan način tokom napada na civilno stanovništvo”, navodi se u izvještaju.
U velikoj većini slučajeva, ove žene su bile žrtve višestrukih zločina propisanih međunarodnim pravom, uključujući silovanje, prisilne nestanke i proizvoljno zatvaranje.
“Veliki broj njih je bilo svjedokom mučenja ili ubistava članova njihovih porodica. Zbog toga pate od teških i često trajnih fizičkih i psihičkih posljedica koje još uvijek utiču na njihov svakodnevni život”, istaknuto je u izvještaju.
Amnesty International upozorava na kontinuirani neuspjeh vlasti da se dogovore o mjerama koje bi riješile prava žrtava, te da ih priznaju i adekvatno podrže. Žrtve zbog toga možda neće imati priliku da dočekaju pravdu i obeštećenje.
“Desetine hiljada žena u BiH danas imaju ograničen pristup ljekraskoj, psihološkoj i finansijskoj pomoći koja im očajno treba. Ove žene ne mogu zaboraviti ono što im se desilo, a ne možemo ni mi”, izjavio je Gauri van Gulik, zamjenik direktora Amnesty Internationala za Evropu.
U izvještaju su navedena i svjedočanstva nekih od žrtava tokom rata u BiH.
“Nikome više ne vjerujem, a posebno ne državi. Svi su me iznevjerili. Živim jedino za sina. On mi je jedina svijetla tačka u životu. A, što se mene tiče…ovo nije život. Ovo je kao da sam na aparatima za održavanje na životu”, kaže Sanja iz Tuzle, jedna od žrtava seksulanog nasilja tokom rata u BiH.
Po riječima Bakire Hasečić iz udruženja Žene žrtve rata “većina žrtava neće živjeti dovoljno dugo da dočeka pravdu“.
