Naučnici tvrde da je vrijeme obroka važnije od toga šta jedemo

Hrana koju jedemo ima veliki utjecaj na naše tijelo i na to kakvo nam je zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da puno nas ne razmišlja u koje vrijeme jedemo obroke.

Dok neki od nas jedu ekstremno zdravo, istraživanje pokazuje da sve to poništavamo jedući u krivo vrijeme, prije odlaska na spavanje ili sve trpamo u sebe zajedno ili predugo čekamo između obroka.

Sve to remeti metabolizam i ne daje mu dovoljno vremena da probavi hranu. Naš metabolizam ovisi o cirkadijskom ritmu. Za neke, radi se o uobičajenom rasporedu dan-
noć. Ali neki ljudi rade noćne smjene pa nije tako jednostavno.

Naučnici iz Bringham and Women’s Hospital iz Massachusettsa proveli su prvu studiju koja pokazuje kako vrijeme u koje uzimamo obrok utječe na težinu, ovisno o tome kada se budimo i kada idemo na spavanje.

Prijašnja su istraživanja pokazala da neuobičajeni cirkadijski ritam vodi sporijem metabolizmu i pretilosti, neovisno o tome kakav je raspored obroka. Najvažniji čimbenik je čekati nekoliko sati prije odlaska na počinak.

U istraživanju objavljenoj prošle sedmice u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition,naučnici su istraživali tjelesnu mast, indeks tjelesne mase i vrijeme uzimanja hrane.

“Utvrdili smo da je vrijeme uzimanja hrane u odnosu na lučenje melatonina, markera biološkog odlaska na spavanje, povezano s višim indeksom tjelesne mase i većim BMI i nije povezano s dobom dana i količinom hrane” kaže autor studije, doktor Andrew W. McHill.

Ova saznanja sugerišu da vrijeme u koje uzimamo kalorije, ovisno o subjektivnom biološkom satu, može biti važnije za zdravlje nego stvarni sat u danu.

Osobe s visokim udjelom masti imaju tendenciju konzumiranja većine dnevnog unosa kalorija prije odlaska na spavanje kada je melatonin visok. Osobe koje imaju manji udio tjelesne masti odlaze u krevet nekoliko sati nakon što su uzeli posljednji zalogaj hrane.

Ovo je prvoistraživanje koje uzima u obzir vrijeme konzumacije hrane u odnosu na lučenje melatonina. Naučnici napominju da nisu našli vezu između sata u danu kad se obično jede, broja kalorija, sastava obroka, stepena tjelesne aktivnosti ili trajanja sna i da li je ijedna od ovih komponenti bitna.

Ovi naučnici priznaju neka ograničenja koje u budućnosti treba uzeti u obzir kod istraživanja, uključujući i činjenicu da populacija s visokom školskom spremom nije reprezentativna u odnosu na izbor hrane i cirkadijski ritam.

Zaključeno je da rezultati studije pružaju dokaze da konzumacija hrane tijekom cirkadijske večeri ima važnu ulogu u izgledu i kompoziciji tijela.

Ovako bi izgledao raspored, ako se budite u 7 i idete u krevet u 11 sati.

Doručak u 8 sati

Ručak u 12 sati

Međuobrok između 15 i 16 sati

Večera ne kasnije od 20 sati

Ovako, ako se se budite u 10 i idete spavati u 2 ujutro

Doručak u 11 sati

Ručak u 15 sati

Međuobrok između 18 i 19 popodne

Večera ne kasnije od 20 sati

A ovako, ako se budite u 12, a idete u krevet u 4 ujutro.

Doručak u 13 sati.

Ručak u 17 sati

Međuobrok između 20 i 21 sat

Večera ne kasnije od 1 ujutro