Tahirović: Traženja nestalih kompleksan zadatak za sve, posebno za porodice
Traženja nestalih na prostoru BiH traje od samog početka rata i jedan je od najkompleksnijih zadataka za sve koji su uključeni u proces traženja. Pogotovo je stresan za porodice koje su u cijelom procesu često izložene raznim informacijama koje ih dovode do očaja.
Kazao je to predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović u povodu Međunarodnog dana nestalih i za Fenu naglasio da je najintenzivniji i najproduktivniji period pronalaska nestalih bio period odmah po završetku rata u BiH.
– U tom periodu međunarodna komisija za nestale osobe imala je punu podršku međunarodne zajednice, posebno MKSJ, koji je sa svojim istražnim timovima u potpunosti podržavao procese pronalaska i ekshumacije. Naravno, u tom postratnom periodu i mnoge druge bitne informacije za pronalazak masovnih grobnica bile su pristupačnije – naglasio je.
Kaže da je, kako je vrijeme odmicalo, slabio interes međunarodne zajednice, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prestaje sa svojim istragama, ICMP ostaje bez jake podrške ali i bitne pomoći MKSJ, tako da od 2006. godine broj pronađenih i ekshumirani počinje opadati.
– Pronalazak masovnih grobnica postaje sve teži zadatak. Formiranje Instituta za traženje nestalih BiH bio je jasan signal da se međunarodna zajednica želi povući iz cijelog procesa i postupak prepustiti domaćim institucijama. Institut za traženje nestalih BiH dobio je težak zadatak, imajući u vidu stalne političke svađe i složeno uređenje u BiH. Nažalost, ni sam institut nije ostao imun na političko stanje u BiH te i u samom institutu imamo ogromne probleme koji značajno usporavaju osnovnu misiju instituta, a to je pronalazak nestalih građana BiH – smatra on.
Po njegovom mišljenju, politika ne samo u BiH već u cijeloj regiji nikad nije bila spremna podržati, iskreno i bez kalkulacija, proces pronalaska nestalih osoba i to je osnovni problem da se u regiji traga za još oko 12.000 nestalih.
Podatak ICMP da je od 40.000 nestalih pronađeno 28.000 na prostoru regije, za Tahirovića je svakako značajan broj ako uspoređujemo s ostalim ratovima u prošlosti.
– Međutim, ako imamo u vidu raspoloživu tehnologiju koja je bila na raspolaganju mislim da su rezultati mogli biti puno bolji i brži – smatra.
I pored činjenice da se u BiH traga za još 8.000 nestalih, to je ipak regionalni problem, podsjeća Tahirović te uz Međunarodni dan nestalih poziva regionalne lidere da se postave u položaj jedne majke ili oca…. koji više od 25 godina tragaju za svojim najmilijima.
– Da zamisle kako bi njima bilo da toliko dugo traže svoje dijete i da konačno otvore arhive i omoguće pristup podacima o premještenim grobnicama – kazao je Tahirović.
Šefik Špiović traga za suprugom i dvoje maloljetne djece, koji su nestali u junu 1992. godine. U to vrijeme on je bio ranjen i liječio se u bolnici. Njegova porodica otišla je, malo prije toga, u mjesto Krušev Do kod Srebrenice odakle je krenula u zbijeg šumom, došla do sela Sušica odakle su odvedeni u selo Podranje gdje su, prema informacijama kojima raspolaže, bili nekoliko dana a potom pobijeni. Ulaže mnogo truda i godinama traga za bilo kakvom informacijom o tome gdje su njihovi posmrtni ostaci. Pokušavat će i dalje, kaže da neće posustati.
– U zbijegu su bili članovi tri porodice, ukupno sedam ljudi. Godinama tragamo za posmrtnim ostacima, dosad nemamo preciznih informacija, ali moramo tragati i dalje. Vjerujemo da ćemo ih pronaći – priča Špiović koji trenutno živi u mjestu Krušev Do, a u procesu traganja za porodicom podršku mu pruža brat njegove supruge.
Međunarodni dan nestalih obilježava se 30. augusta, a porodice nestalih širom svijeta pozvat će i ove godine na rasvjetljavanje sudbine desetina hiljada ljudi koji nestanu u toku jedne godine uslijed oružanih sukoba i drugih uzroka.
Udruženja porodica na zapadnom Balkanu organizirat će razne manifestacije tim povodom u Tuzli, Prijedoru, Ilijašu, Ozrenu, Bijeljini, Mostaru, Brčkom i Sarajevu. Slične aktivnosti bit će održane i u Zagrebu, Beogradu i Prištini.
