Hiljade vjernika na centralnoj manifestaciji 505. Dani Ajvatovice

Nakon klanjanja podne-namaza i učenja dove na platou Ajvatovice, danas je završena centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije ”505. Dani Ajvatovice”, javlja novinar Anadolu Agency (AA).

Nekoliko stotina konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i iz drugi bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

Konjanici, bajraktari i više hiljada vjernika iz Bosne i Hercegovine, Turske i cijele Evrope pohodilo je podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).

Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici već pet stoljeća pohode ovaj kraj.

Vjernicima se na Ajvatovici obratio reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH Husein ef. Kavazović, koji je govoreći o važnosti tradicije čuvanja Ajvatovice, kazao kako je vrlo bitno da se ona čuva i kroz naredne generacije.

“Čuvanje ove tradicije nas obavezuje da se sa istim žarom, istom sviješću, kao dobri muslimani, potrudimo da našoj djeci, generacijama koje će doći poslije nas, našoj još uvijek nerođenoj djeci, sačuvamo Ajvatovicu u sjećanju i sačuvamo sjećanje na Ajvaz dedu, najvećeg bosanskog duhovnjaka kojeg je ova zemlja izrodila”, rekao je Kavazović, te nastavio:

“Mi danas jesmo ovdje da potvrdimo našu stoljetnu tradiciju, koja je preživjela među ovim bosanskim planinama. Koju su naši djedovi, naši očevi u najtežim prilikama čuvali i nosili u svojim prsima, podjednako se odupirući onima koji su htjeli da od nas učine ono što mi nikada i na što nikada nismo pristali.”

Reisu-l-ulema je također pozvao vjernike da čuvaju džemat i jedinstvo muslimana.

“Nemojte dozvoliti da drugi koji nam ne žele dobro uđu među nas. Budite granit, nemojte dozvoliti da nastane i jedna pukotina na tom granitu, jer, vi to bolje od mene znate, kada na granitu nastane pukotina voda počne razarati stijenu i na kraju je uništi”, poručio je Kavazović.

Kavazović je na kraju vjernicima uputio čestitike povodom predstojećeg mubarek mjeseca ramazana, poželivši da ga provedu u ibadetu i da im Allah dž.š. otvori svoje kapije milosti.

“Čuvajte ovo mjesto, čuvajte državu, čuvajte našu domovinu, čuvajte naš narod, našu tradiciju i neka Allah dž. š. bude uvijek uz vas”, zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.

Nakon programa klanjan je podne-namaz i proučena dova.

Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH i dijaspore za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH, Turske i drugih zemalja. Nakon dolaska na mjesto za koje se vjeruje da je lokalitet na kojem se odvojila stijena kako bi pitka voda došla u Prusac, mnogi vjernici iskoristili su priliku da okuse vodu koju smatraju ljekovitom.

Tradicionalni turski vojni orkestar mehter, koji je i ove godine došao ispred Generalštaba Oružanih snaga Republike Turske, nastupio je u okviru obilježavanja “505. Dana Ajvatovice”. Svečanost je svojim nastupom uveličala i derviška grupa poznatija i kao “nebeski plesači” ili Semazem, turski izvođač ilahija Orhan Čakmak, te domaći horovi i izvođači.

Programu na platou Ajvatovice prisustvovali su također, muftija travnički Ahmed Adilović, glavni imam MIZ Donji Vakuf Esad Slipac, ambasador Republike Turske u BiH Cigad Erginay, predstavnici općinskih i kantonalnih vlasti, mnogobrojni imami i veliki broj vjernika.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca.Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noćio učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima, četrdeseto jutro od dolaska na dovište Ajvaz-dedo je usnio san sudaru dva ovna. Kada se probudio, stijena je bila razdvojena, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz-dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.