Fokus u posjedu reformske agende: Vlasti prodaju BH Telekom i obje elektroprivrede

Vijeće ministara BiH usvojilo je ekonomsku reformsku agendu. Jučer ju je usvojila i Vlada FBiH, no iz Banje Luke dolaze izjave kako nema uslova za njeno potpisivanje.

O sadržaju agende javnost je do sada malo znala – tek ponešto. Naime, prethodnih dana je procurilo da bi njenim prihvatanjem trebalo doći do poboljšane razmjene podataka između poreskih uprava, konsolidovanje tekuće potrošnje i javnog duga, stavljaje moratorija na nove fiskalne namete, provedba akcionog plana u borbi protiv terorizma i pranja novca, te desetine drugih mjera.

Dokument je napisan u 14 tačaka, sadrži objedinjene mjere entitetskih vlada i Vijeća ministara, a podijeljen je na nekoliko oblasti, i to: Javne finansije, Poslovna klima i konkurentnost, Tržište rada, Reforma socijalne zaštite i penzija, Vladavina zakona i Reforma javne uprave.

U dijelu poreske reforme nije predviđeno uvođenje diferencirane stope PDV-a, ali je zato predviđeno stavljanje spoljnog duga pod kontrolu kroz realnije planiranje fiskalnog okvira zasnovanog na racionalizaciji i štednji.

Najznačajnije mjere odnose se na strože uslove rada u javnom sektoru i stvaranje efikasnije i odgovornije javne službe, koje predviđaju ograničavanje zapošljavanja i zamrzavanje plata u javnom sektoru.

“Postoji potreba za snažniju reformu državne službe u zemlji. Svi nivoi vlasti će sastaviti nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima, uz pomoć Svjetske banke i SIGMA, da bi olakšali reformu javne uprave i uveli veću fleksibilnost radnih aranžmana. Ovi zakoni će biti usvojeni ubrzo nakon usvajanja novih entitetskih zakona o radu”, navedeno je u dokumentu.

To, između ostalog, uključuje i vremensko ograničenje kolektivnih ugovora u državnoj službi, uvođenje ocjenjivanja kandidata za zapošljavanje, ali i uvođenje testova kompetentnosti za postojeće radnike.

Mjere, takođe, uključuju smanjenje skrivenih dotacija i ostalih vidova pomoći za javna preduzeća, poboljšanje stečajnih procedura i rješavanje preduzeća koja već duže vremena nisu aktivna.

U dijelu popravljanja poslovnog ambijenta planiraju se novi zakoni o preduzećima i direktnim stranim ulaganjima, poboljšanje rada inspekcijskih organa, jačanje nacionalne kontrole kvaliteta i procedure usklađene s EU.
U ovom dokumentu se spominje i “priprema održivih preduzeća za prodaju”, a odnosi se na telekom operatere i obje elektroprivrede.

“Javna preduzeća će biti podijeljena na ona koja su održiva s manjim ili većim potrebama za rekonstruisanjem, i ona koja nisu, što će biti objavljeno. Ona će formirati osnovu za sveobuhvatno restrukturiranje i program privatizacije ili likvidacije u srednjoročnom periodu”, navedeno je u dokumentu.