Osuđenicima za ratne zločine dozvoliti izbor na pozicije ili ne

Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji propisuje da kandidati na izborima ne mogu biti lica koja su izdržala kaznu zatvora zbog ratnog zločina ili drugih povreda humanitarnog prava, podržalo je više od 200 osoba u javnoj raspravi na internetu.

Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji se očekuje na dnevnom redu Državnog parlamenta, definiše da osuđeni za ratne zločine ne mogu biti kandidati na izborima, odnosno obnašati bilo koju imenovanu, izbornu i javnu funkciju na teritoriji BiH. Predlagač ovih izmjena je Denis Bećirović, zastupnik u Državnom parlamentu, koji se konsultovao s nekim žrtvama.

“Smatramo da optuženi i osuđeni za ratne zločine ne mogu biti kandidati na izborima jer se nikada nisu pokajali, niti izvinuli žrtvama. Pobjeda na izborima jednog osuđenog ratnog zločinca je sveukupna nepravda prema žrtvama, čovječanstvu, pravdi”, kazala je predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”, Munira Subašić.

Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja “Srebreničke majke” također smatra da je nedopustivo da se osobe koje su počinile zločine kandiduju na izborima, a istog je mišljenja i predsjednik Udruženja porodica nestalih lica Sarajevsko-romanijske regije, Milan Mandić, koji kaže da “onima koji su osuđeni za ratne zločine ne bi dao ni da budu članovi mjesne zajednice”.

“Bez obzira kojoj strani pripadali i na koliko da su osuđeni njih treba izgnati iz društva, oduzeti im pravo glasa, oduzeti im sve”, rekao je Mandić.

S druge strane, Nedeljko Mitrović, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske izjavio je da je načelno protiv ovog prijedloga.

“Bio bih pristalica da je završen proces utvrđivanja ratnih zločina. Pojedine osobe koje nisu optužene, slobodno se kreću, a mi znamo da su činile zločine i oni se mogu kandidovati, a neko ko je slučajno bio u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu i osuđen je na godinu dana da ne može. Također, to bi značilo i da se tim osobama oduzimaju osnovna prava, znači pogriješio je, odgovarao, i već je kažnjen”, smatra Mitrović.

Protiv Prijedloga izmjena Zakona je i Borjana Krišto, zamjenica predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, kao i Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH koji je kazao da su postojeća rješenja u Zakonu adekvatna.

“Takvu vrstu zabrane čovjeku može samo izreći sud. Ako je čovjek slobodan građanin i ako je ‘odležao’ ono što je dobio presudom i ako uživa ljudska prava, ne možete kršenjem jednog prava učiniti pravdu nekima drugima kojima su već ta prava oduzeta”, smatra zastupnik Nikola Lovrinović.

Među onima koji podržavaju prijedlog su Šemsudin Mehmedović iz Stranke demokratske akcije (SDA), te Mensura Beganović i Maja Gasal-Vražalica iz Demokratske fronte (DF).

Gasal-Vrašalica je izjavila da “sve dok osuđeni za ratne zločine budu imali mogućnost obnašanja javnih funkcija, sve do tada BiH i bilo koja druga država neće moći uspostaviti put pomirenja”.

“Štaviše novim generacijama se, odobravanjem obnašanja javnih funkcija od strane osuđenih za ratne zločine, pokazuje da to i nije baš neko teško djelo, minimalizira se najveći i najteži čin koji neko ljudsko biće može počiniti”, mišljenja je Gasal-Vražalica.

Građanin Armin Kovačević je putem svog Facebook profila uključen u javnu raspravu o ovom prijedlogu. On smatra da je ovakav zakon trebalo davno usvojiti.

“Nikada mi neće biti jasno da se prilikom svakog zapošljavanja od građana traži uvjerenje o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka, dok se to nikad ne traži onima koji su na listama za izbore. Zašto bi oni bili izuzetak”, napisao je Kovačević.

Važeći izborni zakon omogućava osobama koje su bile osuđene da se kandidiraju na izborima.

Na prošlim izborima, među kandidatima za načelnika izabran je Fikret Abdić, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina. On je na čelu Velike Kladuše.