Ustavni sud BiH odbio zahtjeve za ocjenu ustavnosti 1. marta i 25. novembra

Ustavni sud BiH na danas održanoj 105. plenarnoj sjednici odlučivao je o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda. Između ostalog, Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike BiH i članova 1., 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Odlučujući u predmetu broj U 18/16, Ustavni sud BiH je odbio kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je utvrdio da je Zakon u skladu s dijelom preambule Ustava BiH koji glasi:

“Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani BiH ovim utvrđuju Ustav BiH”, članovima I/2. i II/4. Ustava BiH, članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1.1. i članom 2. stav (1) tačke a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

Dalje se navodi, odlučujući u predmetu broj U 22/16, Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovan zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine RS za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedene odredbe nisu u suprotnosti s članom II/4. Ustava BiH u vezi s članovima 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odlučujući u predmetu broj U 3/17, Ustavni sud BiH je razmotrio zahtjev Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine štetnim za vitalni interes bošnjačkog naroda.

Naime, odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud BiH je utvrdio da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o destruktivnosti za vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

U predmetu broj U 6/16 Ustavni sud BiH je usvojio zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima BiH. Zahtjev je podnijela Borjana Krišto, u vrijeme podnošenja zahtjeva druga zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Naime, utvrđeno je da odredba člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu s članom I/2. Ustava BiH, budući da je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna principu vladavine prava.

Prema tome, Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja ove odluke u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine” usaglasi odredbu člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima BiH s članom I/2. Ustava BiH, te da u ostavljenom roku obavijesti Ustavni sud BiH o mjerama preduzetim s ciljem izvršenja ove odluke.

Također, Ustavni sud BiH je utvrdio da Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH, te da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine treba provesti prema proceduri iz člana IV/3.d) Ustava BiH.

Razmatrajući izvršenje odluke u predmetu broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine, Ustavni sud BiH je utvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije u datom roku izvršila Odluku Ustavnog suda BiH broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine.

Prema tome, odredbe Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi:

“Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona BiH prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja rješenja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Naime, Ustavni sud BiH je Odlukom broj U 23/14 od 1. decembra 2016. godine djelimično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona BiH. Tom odlukom utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona BiH nisu u skladu s članom I/2. Ustava BiH. Također, Parlamentarnoj skupštini BiH naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu:

“Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu” i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona BiH s odredbama člana I/2. Ustava BiH.