Reportaža iz Katara: Ko želi uništiti biser arapskog svijeta?

Da ste neposredno prije izbijanja krize u Zaljevu početkom ovog mjeseca sastavljali listu najboljih država za život, porodicu i njenu sigurnost, Katar bi sigurno morao biti na samom vrhu.

Jer, stanovnici ove zemlje u Perzijskom zaljevu, koji su u 70-ak godina prešli put od nomada i ribara do najbogatijih ljudi današnjice, stvorili su od nje istinski biser arapskog i cijelog muslimanskog svijeta, piše u reportaži agencija INS.

Od beduina do milijardera

Zemlja, koja je čak pet puta manja od Bosne i Hercegovine, postala je tako najbogatija država na svijetu posmatrano kroz BDP po glavni stanovnika, a iznimno visoko kotira i u ostalim ekonomskim parametrima poput nezaposlenosti (0,5%) i inflacije (1,1%), dok privredni rast seže do čak 19,4%?

Iako je činjenica da 80 posto izvoza Katara čine nafta i plin, koji ulaze i u 50 posto BDP te zemlje, onome što Katar danas jeste u bitnome su pomogli i ulaganja u obrazovanje (posebno na Zapadu), koja svake godine rastu, otvaranje prema svijetu, ogromna zalaganja na poslovnom, ali i kulturnom i sportskom planu…

I kako to obično biva u životu, vaš boljitak često zasmeta i onima koji nemaju nekakve štete od tog, pa se i Katar našao na udaru svojih rođaka i komšija iz Saudijske Arabije, Egipta, Bahreina i UAE koji su objavili da prekidaju diplomatske veze s Katarom koji optužuju da podupire terorizam i njihovog glavnog suparnika – Iran.

INS je bio u Kataru neposredno prije izbijanja ove krize, gdje smo svjedočili ogromnom zamahu te zemlje koja bi trebala biti domaćin Svjetskog prvenstva u nogometu 2022. godine. Dovoljno govori podatak da sedmično troše nevjerovatnih 500 miliona dolara samo za organizaciju SP koje će biti održano od 21. novembra do 18. decembra 2022. godine. Bit će to prva arapska zemlja koja će ugostiti jedan mundijal i po mnogo čemu specifičan svjetski događaj.

Za organizaciju prvenstva bit će utrošeno čak 200 milijardi dolara i zasigurno bi to trebala biti važna tačka historije Katara, možda i prekretnica koja je trebala trasirati njen put ka širem utjecaju u regiji i svijetu.

Možda upravo to što smo imali priliku vidjeti daje najbolji odgovor ko i zašto želi uništiti biser arapskog svijeta?

Bh. državljani u panici

U Kataru živi i radi 700 bh. državljana. Od ljekara i zubara do sportista i radnika u hotelijerstvu. Dvojicu smo, primjerice, upoznali u najluksuznijem hotelu “Sheraton”, gdje odsjedaju predsjednici, premijeri i drugi svjetski moćnici. U Katar su stigli iz Tuzlanskog kantona.

Kako nam kaže ambasador BiH u Kataru, Tarik Sadović, naši državljani su ispočetka bili jako zabrinuti ili uznemireni, a neki od njih i uspaničeni, ponajviše zbog glasina i neprovjerenih informacija koje su kolale društvenim mrežama.

– Ambasada BiH u Dohi i ja kao ambasador smo nastojali da djelujemo smirujuće u novonastaloj situaciji, te da našim građanima pružamo provjerene informacije s namjerom da se suzbije rasuđivanje i donošenje zaključaka na osnovu glasina. Razloga za zabrinutost je bilo i sada ih ima, ali razloga za paniku nema – kaže za INS Sadović.

Golman rukometne reprezentacije Katara je Berzad Demirović, naš zemljak iz Gornjeg Vakufa. On kaže da se, bez obzira na posljednje događaje, u Kataru vodi normalan život.

– Samo što je sada većina hrane iz Turske, i to mlijeko, sokovi…. Što se tiče naših ljudi, također, nema zabrinutosti. Ljudi vode normalan život, rade, šetaju – govori Demirović.

Smatra da je Katar dovoljno snažna zemlja da prebrodi sve krize, pa i ovu.

A kako je sve počelo?

Prije samo sedam decenija Katar je bio je iznimno siromašan. Stanovnici ove zemlje pod britanskim protektoratom živjeli su od ribolova i prodaje bisernih školjki. Gradili su kuće od kamena i drveta ili živjeli u šatorima. Zimi su odlazili u pustinju, a ljeti na more… Život ovdje nije izgledao idilično kao danas.

Takvo iskustvo potvrđuje da Katar, bez obzira na malu površinu i nepovoljan položaj, neće biti lahka meta svojim susjedima.

Nakon što je krajem tridesetih godina prošlog stoljeća u mjestu Dukhan otkrivena nafta, a sedamdesetih i najveće pojedinačno nalazište prirodnog plina, započinje ubrzana transformacija zemlje. Posebno nakon nezavisnosti Katara od Velike Britanije 1971. godine. Iako je to teško u raju na zemlji, Katarci se trude da ne zaborave odakle su potekli i ko su bili.

Važnu ulogu u zemlji sa 350.000 domaćih stanovnika i čak 1,5 miliona stranih radnika iz cijelog svijeta odigrali su vjera i tradicija koji su imali i imaju veliki utjecaj na današnji Katar. Iako je društvo konzervativno, pod vodstvom šeika Tamima Bin Hamada Al-Thanija sve više se otvara, a država ne određuje ni ženama kako će se odijevati.

Tokom posjete Kataru, gdje smo boravili na poziv Ministarstva vanjskih poslova i u saradnji s Ambasadom te zemlje u Sarajevu, imali smo prilike upoznati Hassana al-Thawadija, koordinatora za organizaciju SP-a u nogometu 2022. godine. Uvjeren je da će Svjetsko prvenstvo u Kataru, bez obzira na sve, biti najbolje do sada organizirano, a mi smo poželjeli da BiH na njemu nastupi.

Inače, Katarci žele biti svjetski lideri u sportu i nije čudo da privlače desetine mladića iz cijelog svijeta koji nastupaju za ovdašnju reprezentaciju.

U međuvremenu, kranovi se nadvijaju nad pustinjskim pijeskom. Uprkos krizi u Zaljevu, ovdje je trenutno najveće gradilište na svijetu. Niču novi stadioni. Čak njih sedam. Ali ne grade se samo stadioni, već i ceste, željeznice, hoteli, novi aerodrom, parkovi…

Poziv bh. stručnjacima

Razvoj napreduje tako brzo da neki dijelovi Dohe, gotovo milionskog glavnog grada, do prije nekoliko godina nisu postojali. Sam katarski ambasador u BiH, Rashid Al-Kawari, priznaje nam da neke ulice i u samoj jezgri Dohe, glavnog grada zemlje, nastaju između njegovih povrataka u zemlju.

Naši domaćini kažu da izgled pojedinih dijelova Dohe danas i prije 10 godina je potpuno izmijenjen. Stalni progres i izgradnja su razlog što su visoki zvaničnici katarske vlade poput ministra Mohammeda bin Abdullaha al-Rumaihija pozvali stručnjake i iz BiH da dođu graditi njihovu zemlju.

Uprkos ogromnom progresu, porodica je iznimno važna za stanovnike Katara. Rijetke su porodice sa samo jednim ili dvoje djece. Populacijski su veoma vitalni. Katarci vole živjeti povučeno, a njihove kuće opasane zidinama smještene su uglavnom izvan centra. Sigurnost je na veoma visokom nivou.

Naš domaćin Walid Al-Yafei kaže da se ne može dogoditi da neko bude napadnut i opljačkan dok šeta ulicom.

– To je ovdje nezamislivo – govori Al-Yafei.

Na vjenčani dar 300 kvadrata zemlje

Biti državljanin Katara je privilegija, jer država osigurava besplatnu medicinsku zaštitu i školovanje, a na vjenčani dar dobivaju 300 kvadrata zemlje za gradnju doma i kredit od 450.000 dolara “za sretan početak”. Ne plaćaju poreze, vodu, struju, telefon, dok je prosječna plaća od 3.000 do 8.000 dolara.

Katar otkriva i svoje velike ljepote. One su često spoj tradicije i nezaustavljivih modernih težnji ovog dijela svijeta.

Ono što je Katar bio može se najbolje vidjeti na Souq Wakifu, tradicionalnoj arapskoj tržnici i glavnoj turističkoj atrakciji Dohe. Nešto slično tradicionalnoj Mubarakiyi u Kuvajtu. Ovdje možete naći sve, od hurmi, začina, suvenira, prelijepe odjeće i na licu mjesta ručno izrađenih narukvica do papagaja, sokolova, pa čak i konja!

U brojnim restoranima, shisha barovima i uličicama može se vidjeti tradicionalni katarski arhitektonski stil, ali i osjetiti istinski duh Orijenta. Ovo mjesto potpuno odudara od ostatka grada.

Venecija u pustinji

S druge strane, možda je najbolji simbol današnjeg Katara takozvani “Perl”, najatraktivnija turistička zona u Kanatu i zemljama Zaljeva.

To je stambeno-poslovni kompleks koji se prostire na čak četiri miliona kvadratnih metara. Grupa biznismena iz Katara napravila je početkom 2000. vještački otok, te su ga nazvali “Biser Katara”. On se sastoji od 10 zona. Evropljanima je najprivlačnija katarska “Mala Venecija”. Jedna od najatraktivnijih zona “Perle” je Porto Arabija – luka sa luksuznim jahtama, okružena visokim kulama u kojima živi čak 18.000 ljudi.

Opsjednutost Venecijom nismo našli samo u “Perli”. Pustinjska “Venecija” iznikla je u Shoping Mall u Dohi, gdje u bijegu od vrućina koje dosežu i 50 stepeni, ovdašnji stanovnici rado uživaju. Da se ne uživa samo u šopingovanju, svjedoči i klizalište specijalno napravljeno na pustinjskom pijesku.

No, da puki konzumerizam nije glavno obilježje Katara, potvrđuje i činjenica da je u posljednjih 20-ak godina Katar jedan od najvećih kupaca umjetničkih djela u svijetu. Članovi vladajuće porodice Al-Thani su uložili mnogo novca u umjetnost i kulturu.

Skoro 10.000 eksponata iz cijelog islamskog svijeta nalazi se u Muzeju islamske umjetnosti. Zgradu je osmislio kineski arhitekta Pei. On je, vele, pola godine putovao po muslimanskim zemljama tražeći inspiraciju. Muzej je otvoren 2008. godine i dnevno ga posjeti najmanje 3.000 ljudi. U njemu su eksponati s tri kontinenta iz 1.400 godina duge historije islama.

Jedno od obilježja tog kulturnog uzleta je i Katara, svojevrsni kulturni centar smješten na plaži s pogledom na centar Dohe, gdje se opet prepliću tradicija i moderno. Riječ je o Katari.

Katara je inače stari naziv za Katar i korišten je do 18. stoljeća. Ovaj kompleks galerija, muzičkih ateljea, moderne umjetnosti je ideja bivšeg emira, šeika Hamada bin Kalife Al-Thanija, kao izraz sna da ova zemlja postane svjetionik kulture. Jedna od najvažnijih manifestacija u Katari jeste Festival kulturne različitosti. Održava se u amfiteatru izgrađenom u grčko-rimskom stilu, ima pet hiljada sjedišta…

S pogledom na prelijepu noćnu panoramu Dohe i njenog Perla, napustili smo Katar, sa strijepnjom i nadanjima da neće doživjeti sudbinu jedne Libije, Iraka, Sirije, Afganistana i drugih zemalja Bliskog istoka koji danas lutaju Evropom i svijetom u potrazi za mirom “pod suncem tuđeg neba”.