Rezolucija o genocidu u Srebrenici: Test za sve parlamentarce

Udruženja žrtava rata iskazali su podršku glasanju za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici koje je sutra na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Dan uoči planiranog glasanja o rezoluciji o genocidu počinjenom u Srebrenici 1995. godine predstavnici udruženja žrtava rata zajednički su izrazili nadu da će dvadeset godina nakon rata “proraditi svijest parlamentaraca” i da će rezolucija biti usvojena.

“Jako je bitno da ouči obilježavanja 20. godišnjice genocida rezolucija bude usvojena”, rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović pozdravivši potez Parlamenta BiH.

Predsjednica Udruženja majki enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić ocijenila je da je vrijeme da nakon 20 godina od genocida u Srebrenici rezolucija bude usvojena.

“Sutra će proraditi svijest svih parlamentaraca i rezolucija će dobiti podršku”, izjavila je Subašić dodavši da će oni koji sutra ne dignu ruke “pokazati da se nisu promijenili ni nakon 20 godina i da su ostali isti”.

U momentu kada je u fokusu interesovanja obilježavanje godišnjice kada se u Srebrenici desio zločin koji je međunarodna zajednica prepoznala kao genocid predstavnici udruženja u naglasili su da u Bosni i Hercegovini istina još uvijek nije prihvaćena.

“Istina mora biti prihvaćena onakva kakva jeste i na njenim temeljima možemo graditi budućnost”, kazala je potpredsjednica Udruženja majki enklava Srebrenice i Žepe Kada Hotić.

Naglasila je da rezolucija koja je prije šest godina usvojena u Evropskom parlamentu “nije našla mjesto u Bosni i Hercegovini”.

“Dvadeset godina je prošlo. Mi čekamo istinu, tražimo istinu, mi pričamo. Drugi je pobijaju. Bijeli nišani u Potočarima pišu sve”, istakla je Hotić.

Šuhra Sinanović, predsjednica udruženja Žena Podrinja iz Bratunca koja je izgubila više od 20 članova porodice kritikovala je vlasti zbog činjenice da tek šest godina nakon Evrope iznose rezoluciju o genocidu.

“Ova rezolucija se ne tiče samo genocida u Srebrenici nego na sve narode u BiH”, kazala je Sinanović.

U Udruženju roditelja ubijene djece grada Sarajeva Fikret Grabovica naglasio je da se nekažnjavanjem počinjenih zločina u proteklih 100 godina počiniocima daje prilika da ih ponovo počine, te pozvao da se zločini prestaju negirati.

Zekija Avdibegović iz Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš istakla je da bi “velika sramota bila za parlamentarce da sutra ne podignu ruku”. Zekija koja duže od 20 godina traga za posmrtnim ostacima nestalog supruga i sina kazala je da se zločinci još uvijek kriju i da su nedostupni pravosuđu. Rezolucija bi, navela je, pomogla da se dođe čak i do onih zločinaca koji su sad zaštićeni u drugim državama.

“Usvajanje bi značilo prestanak negiranja genocida i prestanak relativizacije zločina učinjenog u periodu između 1992. i 1995. godine. Parlamentarci sutra imaju priliku sutra pokazati ko su, šta su i zašto zastupaju narod u Bosni i Hercegovini”, zaključio je predsjednik Udruženja Pravda, mir i povratak Zijad Smajlović.

Rezolucijom Evropskog parlamenta (EP) usvojenom u januaru 2009. godine, 11. juli proglašen je Evropskim Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Nakon što je usvojena, rezolucija je poslana na usvajanje Parlamentu i Vladi BiH i njenih entiteta, te zemalja zapadnog Balkana, kao i državama članicama Evropske unije.

EP je događaje iz jula 1995. godine izravno označio kao “genocid i najveći ratni zločin u Evropi poslije završetka Drugog svjetskog rata”, uz davanje pune podrške radu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Vlada Federacije BiH 2010. godine donijela je Odluku da je 11. juli – Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i dan kada se obavlja ukop srebreničkih žrtava – dan žalosti, za razliku od entiteta Republika Srpska gdje se taj dan ne obilježava.

U povodu desete godišnjice masakra nad Bošnjacima Srebrenice, Skupština Brčko distrikta donijela je Rezoluciju o osudi ratnog zločina i genocida u Srebrenici.

Ovo je prva rezolucija o osudi masakra u Srebrenici koju su u BiH donijeli predstavnici jednog parlamenta.

U martu 2010. godine Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, kojom se osuđuje zločin nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde i traži od ostalih država na prostoru bivše Jugoslavije da na isti način osude zločine nad srpskim narodom.

Predstavnici su dali komentar i na jučerašnje sopćenje iz ICMP-a u kojem se navodi da stručnjaci ne mogu identifikovati 3.000 posmrtnih ostataka u BiH koji se ne podudaraju sa genetskim profilima 27.000 članova porodica koliko ih je dalo uzorke krvi.

Munira Subašić je kazala da za mnoge ubijene ne postoji niko ko bi dao uzorak krvi jer su ubijene kompletne porodice, a Zijad Smajlović je kazao da se vlasti trebaju baviti samo materijalnim dokazima naglasivši da za neke masovne grobnice u kojima su pronađena tijela stotina ljudi još uvijek nije podignuta optužnica.