Šarović za Fokus.ba: Na političkoj sceni je napeto, ali izvoz raste u brojnim sektorima
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da je politička situacija u zemlji napeta i vrlo komplikovana, ali je posebno naglasio jačanje pojedinih sektora ekonomije te rast izvoza.
“Ove godine nastavićemo trend rasta izvoza i nekih prehrambenih proizvoda kao što je jestivo ulje, voće i povrće u zemlje EU i Rusiju. Optimista sam kada se radi o dobijanju dozvole za izvoz pilećeg mesa u zemlje EU”, kazao je Šarović.
Za naš portal Šarović je govorio i o potencijalnim investicijama u energetskom sektoru, krizi Agrokora te neizmirenom ratnom dugu za plin.
Koji su to sektori u kojima BiH bilježi najveći izvoz i kako dalje jačati te sektore odnosno smanjivati trgovinski deficit?
U prvom kvartalu ove godine najveći pomak je ostvaren u izvozu autodijelova (samo sjedala izvezeno je u vrijednosti 177 miliona KM), izvozu namještaja, električne energije, aluminija i tekstilnih i obućarskih proizvoda.
Važno je istaći da se konstantno povećava izvoz gotovog namještaja po približnoj stopi od 10 posto tako da se u ovoj godini može očekivati rekordan rezultat. Veći izvoz zahtjeva između ostalog podršku u širenju tržišta, uklanjanje barijera u izvozu, kao i pažljiv sektorski pristup u koordinaciji sa svim nivoima vlasti.
Postoje li neki sektori koji bi mogli napraviti veliki iskorak? Npr. kada je riječ o izvozu pilećeg mesa u EU, postoje li indicije da ćemo dobiti tu dozvolu?
Ove godine nastavićemo trend rasta izvoza u sektorima koje sam ranije pomenuo, ali i nekih prehrambenih proizvoda kao što je jestivo ulje, voće i povrće u zemlje EU i Rusiju. Optimista sam kada se radi o dobijanju dozvole za izvoz pilećeg mesa u zemlje EU. Njihov dolazak i završni monitoring očekujem u narednih nekoliko mjeseci.
Najavljene su brojne inostrane investicije u proteklom periodu. Na čemu BiH još uvijek mora raditi kako bi podržala te investitore i privukla nove? Jeste li otpimistični da velike investicije mogu biti realizirane u narednom periodu s obzirom na političku situaciju u BiH?
Priliv stranih investicija ali i domaćih investicija u direktnoj je zavisnosti od političke situacije i stabilnosti zemlje. To je logično, jer kapital zahtjeva stabilan i predvidiv ambijent na duže staze.
Ipak očekujem investicije u energetskom sektoru čiji početak realizacije će značajno popraviti investicioni rejting Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o Agrokoru, šta očekujete u narednom periodu? Hoće li biti sačuvana radna mjesta a dobavljači zbrinuti?
To je ono što vlasti u BiH najviše i interesuje i na čemu insistiramo u razgovorima sa povjerenikom za Agrokor. U narednih nekoliko dana očekujem dolazak u Sarajevo povjerenika Ante Ramljaka kako bi nam predočio trenutno stanje u ovom posrnulom koncernu posebno kada su u pitanju bosanskohercegovačke firme u njenom sastavu, dobavljači, radnici ali i kako teku pripreme oko povratka Merkatora u BiH.
Koja su potencijalna rješenja za izmirenje ratnog duga za gas Rusiji i da li neizmireni dug ugrožava grijnu sezonu naredne zime? Je li sa nižim nivoima vlasti bilo razgovora na tu temu?
Neizmireni ratni dug za plin neće ugroziti narednu grijnu sezonu u zemlji. Dotok plina mogu ugroziti neki drugi razlozi kao što je transport, neplaćanje aktuelnih obaveza ili neka opšta plinska kriza. Bilo koje rješenje za otplatu dugovanja podrazumijeva prethodni dogovor vlada entiteta koji uključuje modalietete tj. način otplate, rokove i procente učešća u vraćanju duga.
S obzirom na zategnute političke odnose u BiH na brojnim poljima, kakva je trenutno saradnja u Vijeću ministara BiH i kakva su vaša očekivanja do kraja mandata?
Politička scena jeste napeta, zategnuta i vrlo komplikovana ali to u ovoj zemlji nije nikakva novost. Institucije funkcionišu i rade sa manje ili više uspjeha ali je jasno da približavanje opštih izbora negativno utiče na produktivan rad uključujući i rad Savjeta ministara. Vidjeli ste da i u ovakvom ambijentu parlamentarci od Savjeta ministara traže više zakona i ne traže da usporimo sa radom… Saradnja u Savjetu ministara je prilično korektna i nastojimo da uradimo što više posla iz našeg godišnjeg programa rada.
