Katarska kriza se nastavlja uprkos otopljenju odnosa

Od objave prekida diplomatskih veza s Katarom, grupa arapskih zemalja pod saudijskim vodstvom nastavila je s pritiskom na tu zalivsku zemlju, iako su se pojavili znaci popuštanja napetosti, piše Xinhua.

Prošlog ponedjeljka su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, skupa s još nekoliko zemalja, prekinuli diplomatske odnose s Katarom, optužujući tu zalivsku zemlju da podržava i finansira “terorizam” kao i da se miješa u njihove unutrašnje stvari.

Diplomatski spor uslijedio je samo nekoliko dana nakon samita u Rijadu na kome je američki predsjednik Donald Trump pozvao sunitske arapske zemlje da izoliraju Iran i pružio je uvjeravanja svojim arapskim saveznicama da Iran “nikada neće posjedovati nuklearnu bombu”.

Diplomatska kriza predstavlja najnižu tačku u odnosima unutar Zalivskog vijeća za saradnju od 1992. kada su u pucnjavi na saudijsko-katarskoj granici ubijena dvojica Katarana i jedan Saudijac.

Ambasador UAE u Sjedinjenim Državama, Yousef Al Otaiba, izjavio je u utorak da bi Sjedinjene Države trebale razmotriti izmještanje svoje zrakoplovne baze iz Katara i zatražio je od Trumpove administracije da iskoristi sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi izvršila dodatni pritisak na Katar.

On je, ipak, izjavio novinarima u Washingtonu da arapske sile nisu poduzele nikakvu vojnu mjeru protiv Katara, u kome se nalazi desetak hiljada američkih vojnika u vojnoj bazi nedaleko od Dohe.

Upitan o pozivu američkog državnog sekretara Rexa Tillersona upućenom UAE i drugim zalivskim zemljama da poduzmu mjere deeskalacije na ublažavanju krize, on je izjavio: “To se neće desiti”.

Tillerson i američki ministar odbrane Jim Mattis pokušali su da u telefonskim komunikacijama ublaže krizu između panarapskih zemalja.

Razlike su eskalirale ranije kada su Trump i saudijski kralj Salman Bin Abdulaziz obećali jedinstveni front protiv Irana, optužujući Islamsku Republiku za “sponzoriranje terorizma” u Jemenu, Libanu i u drugim zemljama Bliskog istoka.

S druge strane, agencija UAE za civilnu avijaciju saopćila je da će poštovati odluku od 5. juna da zabrani svim katarskim aviokompanijama i avionima registrovanim u Kataru da slijeću na državne aerodrome ili da krše njihov suvereni zračni prostor.

U nedjelju su predsjednik UAE, šejh Khalifa Bin Zayed Al-Nahyan, i saudijski kralj Salman Bin Abdulaziz Bin Saud naredili da se iz humanitarnih razloga pomogne porodicama iz tih zemalja koje žive u Kataru.

Kuvajt je također saopćio da je Katar spreman da sasluša brige arapskih zalivskih država koje su prekinule diplomatske i ekonomske veze s njim. Kuvajt provodi posredničke napore između zainteresiranih strana na okončanju krize.

Američki State Department saopćio je da je ostvaren napredak na rješenju krize između Katara i njegovih zalivskih susjeda nakon što su se visoki američki zvaničnici sastali s ključnim akterima u sporu.

U jeku napetosti među arapskim zemljama, nekoliko država izrazilo je čvrstu podršku Kataru raznim sredstvima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kritikovao je sankcije uvedene Kataru, rekavši da one nisu ni humane ni islamske, i zatražio je od arapskih i zalivskih zemalja da riješe krizu.

Tročlana delegacija turskih oružanih snaga od ponedjeljka je u posjeti Kataru radi priprema za uspostavu vojne baze u toj zalivskoj naftom bogatoj zemlji.

Turska je, skupa s Marokom, dostavila hranu u Katar.

Irački premijer Haider al-Abadi izjavio je da Irak odbacuje izolaciju svake zemlje u regiji Zaliva, pozivajući na saradnju u spriječavanju finansiranja terorizma.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je zabrinuta situacijom u Kataru, dodajući da bi zalivske zemlje, skupa s Iranom i Turskom, trebale zajednički raditi na rješavanju regionalnog spora.

I njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel pozvao je na diplomatske napore u rješenju krize.

Iako je američki State Department pozvao arapske sile da ublaže pritisak na zalivsku državu, predsjednik Donald Trump je zatražio od Katara da prestane podržavati terorizam.