Slovenija i Austrija ne smiju vraćati izbjeglice u Hrvatsku

Hrvatska je smjela propustiti izbjeglice prema drugim članicama EU-a. Tako smatra Europski sud, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, piše DW.

“Po mišljenju Europskog suda (EuGH) bilo je dopustivo da zemlje s vanjskom granicom EU-a propuste tražitelje azila u vrijeme jake navale izbjeglica u druge zemlje, a da ih ne registriraju ili čak provode postupak o azilu”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung. To je mišljenje Europskog suda koje je objavila glavna državna odvjetnica Eleanor Sharpson u Luksemburgu. Razlog je što bi “zbog izvanredne situacije izbjegličke krize, dakle velikog broja tražitelja azila, ona država koja je bila mjerodavna za provjeru zahtjeva za azilom” bila preopterećena.

Glavna tužiteljica Europskog suda je dobila zadaću izraditi ekspertizu u vezi sa slučajevima u kojima su Slovenija i Austrija vraćale one izbjeglice u Hrvatsku koje su zahtjeve za azilom podnijele u tim zemljama, iako su prije toga bile u Hrvatskoj pa je prema Dablinskom sporazumu (tzv. Dublin III) za obradu zahtjeva za azilom mjerodavna bila Hrvatska.

“Glavna tužiteljica u svojoj ekspertizi dolazi do zaključka da bi države na vanjskoj granici kao što je Hrvatska zbog velikog broja zahtjeva za azilom došle u opasnost da ne mogu izaći na kraj s tom situacijom. Nerijetko suci Europskog suda slijede mišljenja glavnih tužitelja”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung te zaključuje da ni Švedska i Njemačka, koje su prihvatile puno tražitelja azila koji su u nekoj drugoj zemlji prvi put stupili na tlo EU-a, “ne mogu vraćati izbjeglice u zemlje kao što je Hrvatska”.

Ove novine dalje navode da je broj tražitelja azila u Njemačkoj opet u porastu, 14.973 u svibnju u odnosu na 11.952 u travnju, te da je u ovoj godini u Njemačkoj registrirano 77.148 izbjeglica. U svom komentaru Frankfurter Allgemeine Zeitung se osvrće na činjenicu da je i njemački Ured za migraciju i izbjeglice BAMF preopterećen brojem tražitelja azila. “Utopija je da se BAMF može pretvoriti u pokretnu traku njemačkih vrijednosnih mjerila. Rezultat je da se pravo na azil sve više pretvara u novi oblik neželjenog useljavanja, jer sva nastojanja da se pravo azila zaštiti protiv njegovoga potkopavanja, moraju doći do svojih granica. U eri globalne migracije to nije osobito prikladno za budućnost”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.