Hadžibegović: Tajna života je – u meraku

Esejist crnogorskog porijekla Ramiz Hadžibegović, autor više priča te knjige o kulturnoj i duhovnoj baštini, smatra da merak kao duhovna kategorija imanentna ovim prostorima treba da bude proglašen kulturnim dobrom.

Takvu inicijativu je uputio odgovarajućoj adresi u Vladi Crne Gore od koje očekuje odgovor. Predlaže i da bude ustanovljen dan meraka.

Ovaj esejist s beogradskom adresom pristalica je da se takav dan obilježava i šire na Balkanu.

Duga tradicija upražnjavanja meraka, bilo da je riječ o običnom jutarnjem ispijanju kafe, druženju, ugodnim razgovorima, umjetnosti i svemu drugom što je ugodno duši, a po našem je izboru, glavni je poticaj da inicira zaštitu meraka kao dijela baštine.

U Hadžibegovićevoj knjizi eseja “Blisko kraju”, u jednoj od priča navodi da je pojam merak veoma teško prevesti na neki od svjetskih jezika, a njegov je sukus toliko blizak ljudima na ovim prostorima jer se on tu naprosto živi.

– Poetika tog fenomena, čudesnog karaktera, zasnovana je na hedonističkom principu života, zbog čega se dosta razlikuje od evropskog shvatanja uživanja. On pristaje i priliči senzibilitetu čovjeka koji živi opušteno, lagodno, spontano, koji svoje obaveze rješava bez nervoze i ishitrenih reakcija. Preko ovog stanja duha regulišemo svoje emocije tako što sklanjamo sve ono što je “višak”, što nas guši i opterećuje, istovremeno puneći svoj organizam sinergijom koja nam je potrebna, koja nam prija i koja do vrha podiže naše raspoloženje te tako dovodimo sebe u sklad s prirodnim poretkom stvari. Dakle, merak nije ništa drugo do harmonija sa samim sobom, odnosno ravnoteža svijesti i podsvijesti – zapisao je Hadžibegović.

– Savremeni čovjek živi u komplikovanim, dramatičnim uslovima, u vremenu brzih promjena, stresnih situacija, brojnih izazova, zatvoren u sebe, nesiguran, nezadovoljan, nespokojan, kada je nepoželjno i nepristojno pokazivati emocije. Pokoreni vremenom koje nam ubrzava život i tumba ritam svakodnevice, ne razmišljamo o tome da čovjek može imati sve osim vremena za sebe. Zato svako uzvišeno osjećanje radosti, izvan uobičajene svakodnevice, dostojne čovjeka i njegova života, zaslužuje da mu se posveti pažnja i ukaže na značaj – naveo je također.

Svako od nas traga za tajnom života, a Hadžibegović tvrdi da je tajna života – u meraku.

– Meraklije imaju pozitivan stav prema sebi, drugima i životu! Merak je najdemokratskija pojava na planeti jer ga ima kod najsiromašnijih i najbogatijih, u svim klasama i kastama. Dakle, ključ za merak posjeduju svi ljudi! To je ukras života i kulture, to je lijek za dušu – navodi.

Ideju da piše o meraku Hadžibegović je dobio, kaže, nakon jednog razgovora sa sinom, tada studentom koji je po više mjeseci, zarad studija, boravio u Americi.

Otac je upitao sina da li bi mogao ostati tamo da živi, a dobio je, kaže, iznenađujući odgovor: „Tata, život je suviše kratak, a ja nemam namjeru da svoj merak, koji imam ovdje, trampim za malo teško stečenog bogatstva”.