Izbori u Britaniji: Vode Konzervativci Therese May, ali nemaju većinu

U Velikoj Britaniji zatvorena su birališta na vanrednim parlamentarnim izborima, u sjenci dva oružana napada koja su se dogodila tokom predizborne kampanje.

Izlazne ankete pokazuju da vodi Konzervativna stranka Therese May, ali nema natpolovičnu većinu, javlja iz Londona reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Konzervativci su pali sa 330 na 314 mjesta u parlamentu, prema anketama. Laburisti, koji su imali 229 mjesta, prema anketama, imat će 266 mjesta.

Ukoliko se potvrde projekcije, Konzervativna stranka morat će tražiti koalicijskog partnera.

Statistička greška u metodologiji anketa je oko 15 mjesta u parlamentu.

Ishod glasanja će odrediti ko će oblikovati budućnost Ujedinjenog Kraljevstva nakon istupanja iz Evropske unije.

Birališta su otvorena u 7:00 po lokalnom vremenu, a Britanci su se do 22:00 sata opredjeljivali između 3.303 kandidata u 650 izbornih okruga širom zemlje, koliko ima mjesta u Donjem domu parlamenta. To znači da je za apsolutnu većinu potrebno 326 zastupnika.

Pravo glasa imaju punoljetni Britanci, zatim državljani Republike Irske i zemalja Commonwealtha, kao i Britanci i Irci iz Sjeverne Irske koji žive u inostranstvu, a koji su registrirani na biračkom spisku u Britaniji u posljednjih 15 godina,.

U trci su bile glavne stranke – Konzervativna stranka desnog centra, na čelu sa premijerkom Theresom May i ljevičarska Laburistička partija koju predvodi Jeremy Corbyn. Za njima slijede Liberalno-demokratska stranka lijevog centra, zatim populistička i euroskeptična Stranka za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva, i ljevičarski orijentirana Zelena stranka.

Na prethodnim općim izborima 2015. godine, mjesta u parlamentu osvojile su i Škotska nacionalna partija (na lijevom krilu), Velška nacionalistička partija Plaid Cymru i četiri stranke iz Sjeverne Irske.

Tijesna utrka

Predizborne ankete su nagovještavale da su konzervativci na putu ka pobjedi, ali da bi i laburisti mogli formirati vladu uz podršku manjih ljevičarskih partija.

Britance najviše zanima kako će nova garnitura na vlasti rješavati pitanja Brexita, terorizma, nacionalne zdravstvene službe, imigracije i ekonomije.

Uoči glasanja, istraživanja javnog mišljenja pokazala su, zapravo, da bi trka mogla biti znatno “tješnja” nego što je predviđano kada je May raspisala izbore prije šest sedmica, ali i nagovještavaju da njena pozicija premijerke – ostaje sigurna.

Mnogi smatraju da May ima dvije glavne prednosti – šansu da osigura “snažno i stabilno liderstvo za Brexit” i činjenicu da njenog rivala, lidera laburista Jeremyja Corbyna, mnogi glasači vide kao slabog i nesposobnog.

Direktni izbor zastupnika

Konzervativna premijerka, koja je došla na vlast bez izbora prošle godine, nakon što je njen prethodnik David Cameron podnio ostavku, iznenadno je u aprilu raspisala izbore tri godine prije roka, i to poslije samo godinu dana na čelu britanske Vlade.

May, koja je imala “tanku” radnu većinu od samo 17 zastupnika u trenutku kada je prethodni saziv parlamenta raspušten, raspisala je izbore u nastojanju da osnaži svoju poziciju na pragu pregovora o Brexitu.

Po britanskom izbornom sistemu, kandidat sa najvećim brojem glasova u svakom izbornom okrugu postaje zastupnik.

Ovakav sistem otežava manjim strankama da povećaju svoje učešće u parlamentu, ali manje partije čija je podrška skoncentrirana u ključnim izbornim okruzima – kao što je Škotska nacionalistička stranka – mogle bi dobro proći, navodi AFP.

Iako je fokus na partijskim liderima, glasači ne biraju direktno premijera, već samo lokalne zastupnike.

Novi saziv parlamenta bira se na maksimalno pet godina, što znači da će naredni izbori morati biti održani najkasnije do juna 2022.

Od glasanja Britanaca zavisit će ko će pregovarati o izlasku Britanije iz EU u naredne dvije godine, ali i o snazi mandata koji će vlada imati u parlamentu u narednih pet godina.

Uz to, novi britanski lider morat će se uhvatiti u koštac s posljedicama oružana napada u središtu londonskog noćnog života u subotu navečer, što je bio treći napad u toj zemlji za manje od tri mjeseca.

O Brexitu poslije 19. juna

Nakon objavljivanja rezultata 9. juna, kraljica Elizabeth II će potom, što je prije moguće, zatražiti od lidera partije koja ima najviše izgleda za osiguravanje većine u Donjem domu parlamenta, da postane premijer i formira novu administraciju.

Parlament će se sastati 13. juna da izabere svog novog predsjednika, a tada će i zastupnici položiti zakletvu.

Kraljica će 19. juna zvanično proglasiti početak rada novog parlamenta, kada će pročitati program svoje vlade za predstojeću parlamentarnu godinu.

U sedmici koja počinje 19. juna, počet će i pregovori o Brexitu.