Protiv BiH se vode tri postupka, vrijednost sporova 1,6 milijardi KM

Članovi Ustavnoprave komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u drugoj komisijskoj fazi nisu podržali dopune Zakona o upravi predlagača poslanika SBB-a Damira Arnauta.

Zakon je predviđao sankcije za odgovorne osobe u organima uprave ukoliko odbiju postupiti po zahtjevima PSBiH, a kazne za te osobe propisane su od 150 do 500 KM, te je Arnaut danas kazao da se dopunama ovog zakona trebao uvesti red u državnu službu.

Izjašnjavanje o izmjenama Izbornog zakona koje je predložio poslanik SDP-a Denis Bećirović odgođeno je danas na sjednici ove komisije budući da nije bilo predlagača, a zakon je predvidio ograničavanje pasivnog biračkog prava osuđenim osobama za ratne zločine.

– To znači da se zabrani osobama koje su osuđene za krivična djela ratnih zločina da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH – pojasnio je Bećirović u obrazloženju ovog zakonskog prijedloga.

Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog pravima ima jake argumente u zemlji kakva je BiH jer su njeni građani pretrpjeli ogromna stradanja i genocid, a osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava.

Najviše rasprave među članovima Komisije izazvao je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upravi koji je predložilo Vijeće ministara jer je usvajanje ovog zakonskog rješenja amandmanom uvjetovala članica Komisije Aleksandra Pandurević (SDS).

Izjašnjavanje o zakonu je odgođeno za 30 dana da bi se pribavila dodatna mišljenja o amandmanu i zakonu. Naime, poslanici i delegati iz Republike Srpske traže da se u zakon ugradi član koji bi osigurao da pojedine institucije, poput Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samostalno vrše unutrašnju organizaciju.

U obrazloženju amandmana je navedeno da je on uopćen čime bi se omogućilo da se na slične institucije također može primjenjivati ta odredba, a Pandurević je upozorila da ukoliko se želi osigurati podrška izmjenama ovog zakona, koji je već jednom oboren u Domu naroda, onda bi ovaj amandman trebao dobiti podršku.

Zatražila je i da Ministarstvo pravde BiH, paraleno s izmjenama ovog zakona, pristupi i izmjenama Zakona o ministarstvima.

Zakon inače predviđa da upravna inspekcija omogućava da se, uz neposredni, može vršiti i posredni inspekcijski nadzor uvidom u dokumentaciju više od 2.200 nevladinih organizacija koje su upisane u Registar Ministarstva pravde BiH.

Ovim zakonom omogućava se sistemska primjena Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, te se ograničava tehnički mandat i imenovanje vršilaca dužnosti uz mogućnost produženja za još tri mjeseca samo u naročito opravdanim slučajevima.

K znanju je primljena Informacija o pokrenutim arbitražnim postupcima protiv BiH i njenih institucija, a kako je obrazložio zamjenik pravobranioca BiH Mariofil Ljubić sve je poduzeto kako bi ovi sporovi bili okončani u korist zaštite interesa BiH.

U toku su tri arbitražna postupaka protiv BiH, čija vrijednost prelazi oko 1,6 milijardi KM, ali Ljubić je dodao da je u međuvremenu BiH suočena s još jednim novim zahtjevom i to potraživanje Elektroprivrede Hrvatske od Termoelektrane “Gacko”.

– Obim ovih predmeta zahtijevat će formiranje dodatnog odjeljenja unutar Pravobranilaštva BiH, posebno jer je od izuzetne važnosti zaštititi interese BiH – istaknuo je Ljubić.

Rasprava o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Poslovnika Predstavničkog doma odgođena je za narednu sjednicu Komisije.