Kušljugić: Organizacije UN-a danas manje važne za razvoj BiH nego ranije

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama (UN) u mandatu 2001.-2005. godina Mirza Kušljugić kazao je u razgovoru za Fenu da je danas sistem UN-ovih organizacija mnogo manje važan za politički, ekonomski i socijalni razvoj BiH, nego što je to bio slučaj tokom njegovog mandatnog perioda.

Razlog tome je, kako je pojasnio, činjenica da je aktuelni proces pridruživanja evroatlanskim integracijama zamijenio djelovanje UN-a u BiH.

Bivši ambasador BiH pri UN-u istakao je da je prijem u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija prije 25 godina, za Bosnu i Hercegovinu, prije svega, predstavljao čin međunarodnog priznanja njenog suvereniteta.

Podsjetivši na greške koje su organi UN-a počinili u djelovanju u vezi s “krizom” u BiH, a što je generalni sekretar Kofi Annan i priznao u Sarajevu u povodu sjećanja na 10. godišnjicu genocida u Srebrenici, Kušljugić je kazao da su aktivnosti UNHCR-a i UNPROFOR-a, ipak smanjile patnje značajnog broja stanovnika BiH za vrijeme rata 1992.-1995. godine.

– Konačno i Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) osnovan je odlukom Vijeća sigurnosti UN-a – dodao je.

Govoreći o ulozi i misiji Ujedinjenih nacija, bivši ambasador je podsjetio da je glavna misija ove međunarodne organizacije, prije svega, očuvanje mira i sigurnosti u svijetu te naglasio da je rad sistema UN-a baziran na solidarnosti i kolektivnoj sigurnosti.

Osim toga, dodao je, pojedine agencije UN-a, kao što su UNDP, UNICEF, UNESCO ili UNEP, za misiju imaju unapređenje ljudskih prava i sloboda te održivi ekonomski i socijalni razvoj.

Sve članice UN-a, istakao je, imaju korist od očuvanja mira i sigurnosti, kao i unapređenja ljudskih prava, koji su bazirani na poštivanju međunarodnog prava i normi.

S tim u vezi naveo je primjer Pariske klimatske konferencije (COP21), koja je organizirana pod pokroviteljstvom UNFCCC-a, gdje je postignut dogovor o mjerama za suzbijanje uzroka i ograničavanje posljedica klimatskih promjena, na osnovu kojeg je postignut međunarodni sporazum koji je stupio na snagu krajem prošle godine.

Također, dodao je Kušljugić, manje razvijene zemlje imaju korist i od međunarodnih razvojnih programa.

– U okviru Sporazuma o klimatskim promjenama planirano je izdvajanje više od 100 milijardi dolara godišnje, koje bi se usmjeravale na preventivne i korektivne mjere i projekte u manje razvijenim i ugroženim zemljama, u okviru spomenutog Klimatskog sporazuma – pojasnio je.

Osvrnuvši se na svoj mandatni period ambasadora BiH pri UN-u, napomenuo je da je tada najvažniji međunarodni organ za provođenje mira u BiH bilo Vijeće sigurnosti UN-a.

Tako je, kaže, tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown u redovnom izvještajima pred ovim organom UN-a, ne samo podnosio izvještaje o svom radu i napretku u implementaciji mira u BiH, nego i dobijao podršku za pojedine aktivnosti.

Sada, kako je zaključio Kušljugić, možemo reći da je u tom periodu djelovanjem visokog predstavnika uspostavljen najveći dio institucija BiH koje čine osnovu i današnjeg funkcioniranja državnih institucija.

Ove godine, tačnije 22. maja, navršava se 25 godina otkako je Rezolucijom 755 Bosna i Hercegovina postala članicom UN-a, čime je, kao jedan od sukcesora Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ.

Datum prijema BiH u Ujedinjene nacije kao 177. članice ove međunarodne organizacije označen je jednim od najznačajnih datuma u novijoj historiji BiH.