Nakon 25 godina Društvo crvenog krsta BiH vratilo se kući
Uz pomoć Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Crvenog krsta Italije, u manjoj mjeri Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH, te struktura Crvenog krsta/križa FBiH i BiH urađena je djelimična rekonstrukcija zgrade Društva CK BiH u Kranjčevićevoj ulici u Sarajevu. Danas je upriličena prezentacija do sada urađenog.
Okončana je treća faza rekonstrukcije, nakon koje su se stekli uslovi da se rukovodstvo CK BiH vrati u svoje istorijsko sjedište, odakle će rukovoditi narednim fazama rekonstrukcije objekta, uključujući salu za predstave gdje se nalazilo kino “Sutjeska“, javlja Anadolu Agency (AA).
“Drago mi je što sam drugi put ovdje nakon završetak na obnovi unutrašnjosti zgrade Crvenog krsta. Mislim da sam ovdje prvi put bila prije dvije i po godine na prezentaciji prve faze obnove ove zgrade i mislim da mi je to bio prvi zvanični događaj po dolasku u BiH kao ambasadorica. Stoga mi je jako drago vidjeti ovaj napredak koji je postignut u obnovi ovog objekta“, kazala je Maureen Cormack, ambasadorica SAD-a u BiH i nastavila:
“Izvornom investicijom iz ambasadorskog fonda 2013. godine omogućeno je čišćenje ruševina, našim drugim grantom 2015. osigurali smo 120.000 dolara za unutrašnje popravke. Raduje me što čujem da su i drugi potencijalni donatori izrazili interesovanje, među njima italijanski i španski Crveni krst, a nadam se da će biti još njih kako bi se pomogla obnova ove istorijske građevine. Ovo je vrlo važna sedmica, Međunarodna sedmica Crvenog krsta i polumjeseca, ali i 25 godina od dana kada je ova istorijska građevina uništena. Vrlo je prikladno što smo danas ovdje da govorimo ne samo o obnovi i budućnosti, nego i onome šta je ova zgrada predstavljala za kulturu i društveni život Sarajeva. Nadam se da će ponovo postati centar društvenog okupljanja.“
Amir Pašić, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, izrazio je zahvalnost svim donatorima, a posebno SAD-u, koji je prema njegovim riječima osim u ovaj, bio uključen i u mnoge druge projekte obnove nacionalnih spomenika i istorijskih građevina u BiH.
“Konačno su postignuti uslovi da se održi neki skup u ovom prostoru, nakon treće faze rekonstrukcije. Ova zgrada je istorijska građevina društva Crvenog krsta i podignuta je u sklopu izgradnje zdravstvenih objekata u Kraljevini Jugoslaviji. Ona je nacionalni spomenik BiH i kao takva treba da uživa najveći stupanj zaštite. Komisija za očuvanje spomenika u posljednjih godinu dana je intenzivirala svoj rad ostvaraujući nove pristupe očuvanju graditeljskog naslijeđa, počevši od nove revalorizacije i kategorizacije naslijeđa, zatim zajedničko djelovanje sa akademskim institucijama, da integrišemo naše naslijeđe kroz projekte kulturnog, istorijskog i urbanog pejsaža. Tako posmatramo naše kulturno-istorijsko i prirodno naslijeđe kao izuzetan ekonomski resurs za razvoj BiH“, kazao je Pašić, te uputio poziv svim institucijama u BiH da sarađuju i ulažu u rekonstrukciju oštećenih spomenika.
Rajko Lazić, predsjednik CK BiH, napomenuo je kako je korak po korak obezbijeđeno više od 550.000 KM za ono što je do sada urađeno na zgradi u Sarajevu.
“Dobili smo od španskog Crvenog krsta 15.000 eura od kojih ćemo opremiti ovaj prostor namještajem i opremom kako bi stručna služba i predsjedništvo mogli da rade u svome domu. Za dva mjeseca ćemo upriličiti zvanično preseljenje, a nadam se da će to privući druge donatore, prvenstveno sve nivoe vlasti da nam pomognu da konačno ovu zgradu stavimo u funkciju, čime bi olakšali naše funkcionisanje. Višak novca, koji smo davali za zakup, onda bi mogli usmjeriti u naše aktivnosti. U proteklih 16 ili 17 godina smo dali 800.000 KM za kiriju, a za 600.000 KM koje smo obezbijedili od donatora stvorili smo uslove da naša služba bude u svome domu“, naglasio je Lazić.
Prema riječima Adija Čorovića, projekt koordinatora iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, kuriozitet rekonstrukcije zgrade CK u Sarajevu je da ne postoji kompletan restauratorski projekat. No, hitnost je diktirala način rada koji je antiakademski, ali je bio jedini kako bi se došlo do ovog stepena rekonstrukcije. Po njemu, naredni korak mora biti kompletan restauratorski projekat, uzimajući u obzir prethodno izvedene tri faze, čime će biti omogućena finansijska procjena. Neke preliminarne procjene govore da bi, bez opremanja objekta, za projekat potpune rekonstrukcije trebalo još oko dva miliona KM, a sa opremanjem oko tri miliona.
U periodu od 2013. do 2017. godine urađene su različite faze restauracije zgrade Društva Crvenog krsta/križa BiH. Većinu donatorskih sredstava 334.829 KM obezbijedila je ambasada SAD-a. Pomogli su i Crveni krst Italije sa 165.222 KM, Ministarstvo kulture i sporta F BiH sa 10.000, Struktura Crvenog križa F BiH sa 16.400, te Društvo Crvenog krsta/križa BiH sa 23.577.
Zgrada Crvenog krsta u Kranjčevićevoj ulici u Sarajevu projektovana je 1928. godine od Helena Baltasara, jednog od pionira moderne arhitekture u BiH. Imala je zdravstvenu, socijalnu i kulturnu namjenu. Nakon Drugog svjetskog rata, zgrada je adaptirana u kino “Sutjeska“. Tokom opsade Sarajeva 12. maja 1992. godine objekat je zapaljen, a proglašen je nacionalnim spomenikom 2007. godine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.