Solak za Fokus.ba: Eksploziv iz proteklih ratova prijetit će nam još stotinu godina
Direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da BiH mora dodatno ulagati u opremu svojih službi civilnih zaštita (CZ) i spasilačkih službi, te da će trebati još najmanje stotinu godina da se BiH potpuno riješi ekplozivnih naprava zaostalih iz proteklih ratova.
“Trenutno je najpotrebnija oprema u vatrogasnim službama, jer je iskustvo pokazalo da vatrogasac nije samo u požaru, vatrogasac je prvi odgovor, prvi spasilac na terenu, bez obzira koja je nesreća u pitanju”, kazao je Solak.
On je govorio i o aktivnostima Federalne uprave civilne zaštite u proteklom periodu, prirodnim katastrofaka i spremnošću civilne zaštite da odgovori na iste, te načinima rješavanja problema velikog broja neeksplodiranih sredstava u BiH.
Koji su to najveći izazovi s kojima su se susreli pripadnici civilne zaštite u proteklim mjesecima i jeste li zadovoljni učinkom?
U proteklim mjesecima najvećim izazovi s kojima smo se susreli, odnosno najzahtjevnije aktivnosti su bile na gašenju šumskih požara oko Boračkog jezera, oko Mostara, oko Goražda, akcija spašavanje djevojke na Bjelašnici koja je pala niz liticu dugu oko 500 metara, kao i uništavanje avio-bombe u Općini Hadžići.
Da li je civilna zaštita dovoljno opremljena i ima li nekih segmenata u koje treba dodatno ulagati?
Mi nismo ni bogata zemlja, niti smo među razvijenijim zemljama u svijetu, pa tako i po pitanju opremljenosti naših struktura zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite. Oprema nije najbolja i treba je kontinuirano zanavljati. Trenutno je najpotrebnija oprema u vatrogasnim službama, jer je iskustvo pokazalo da vatrogasac nije samo u požaru, vatrogasac je prvi odgovor, prvi spasilac na terenu, bez obzira koja je nesreća u pitanju.
Pored opremanja struktura CZ potrebno je raditi na kadrovskom popunjavanju, obučavanju i edukaciji naših pripadnika, posebno kada je u pitanju primjena najnovijih dostignuća i tehnologija i osposobljavanje učesnika u zaštite i spašavanju, u ovoj specifičnoj, ali vrlo važnoj oblasti.
Vremenski uslovi nedavno su nanijeli dosta štete poljoprivredi, a štete od poplava iz 2014. godine i danas se saniraju. Ukoliko bi došlo do određenih prirodnih katastrofa u kojoj mjeri je spremna odgovoriti civilna zaštita?
Posljedice poplava iz 2014. godine su još uvijek prisutne na pojedinim područjima i one su mnogo manje upravo zbog angažmana i aktivnosti svih struktura CZ iz cjelokupnog sistema zaštite i spašavanja, organizovanog na državnom nivou, u Federaciji BiH, kantonima i jedinicama lokalne samouprave.
Prirodne nesreće se ne mogu spriječiti, niti zaustaviti, ali mi moramo imati spremne kapacitete, operativne snage i materijalno-tehnička sredstva, da djelujemo u takvim uslovima. Kako Federalna uprave civilne zaštite, tako i kantonalne i općinske i gradske strukture civilne zaštite, su spremne sa kapacitetima kojima raspolažu, odgovoriti na sve izazove s ciljem sprječavanja opasnosti, smanjenja broja žrtava i uopće razmjera nesreća, te otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Činjenica je takođe ne trebamo zanemariti i pomoć naših partnerskih organizacija i drugih struktura CZ, službi i jedinica zaštite i spašavanja, kao i mnogobrojnih volontera CZ.
Dosta uspjeha u proteklim godinama imali ste sa uklanjanjem neeksplodiranih sredstava, u pojedinim navratima izvršene su i veće evakuacije iz predostrožnosti. Postoji li procjena koliko je trenutno na području BiH granata i bombi iz proteklih ratova koji predstavljaju potencijalnu opasnost?
Teško se baviti procjenom broja zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava bilo koje vrste i iz bilo kojeg rata. Svjedoci smo da se širom Evrope učestalo pronalaze neeksplodirana ubojna sredstva iz prethodnih ratova. Samo od početka ove godine zbog neeksplodiranih avionskih bombi izvršene su obimne evakuacije u Londonu, Solunu, Antverpenu, Beogradu, a prije dvije sedmice jedna od 500 kg je pronađena i u okolini Sarajeva.
Tokom posljednjih deset godina na području Federacije BiH uklonjeno je i uništeno preko 102.000 komada eksplozivnih sredstava svih vrsta i namjena i iz različitih historijskih perioda. Najstarija uklonjena granata je model iz 1861. godine koja je već na početku Prvog svjetskog rata bila zastarila i povučena iz naoružanja. Moram naglasiti da sva uklonjena sredstva nisu borbeno upotrijebljena, ili su zakazala, nisu se aktivirala.
Dosta je sredstava uklonjeno nakon što su pronađena u zaostalim terenskim skladištima, kao i prilikom pružanja podrške policijskim organima u rasvjetljavanju krivičnih djela. Dio sredstava je takođe predat od strane savjesnih građana kod kojih su se nalazila nakon 1995. godine, odnosno zaostala nakon agresije na BiH.
Činjenica je da su ratovi, koji su se tokom posljednjih stotinu godina vodili na prostoru Jugoistočne Evrope, naročito tokom devedesetih godina prošlog vijeka, nažalost ostavili nam smrtonosno naslijeđe.
Federalna uprava civilne zaštite je tokom posljednjih godina uništila između 9 i 12 hiljada komada eksplozivnih sredstava godišnje i taj trend je, manje više, konstantan. Uzevši u obzir činjenicu da se često pronalaze eksplozivna sredstva iz Prvog svetskog rata, a posebno i Drugog svjetskog rata, slobodno mogu reći da će potreba za obučenim timovima, koji će se boriti protiv ove vrste opasnosti, kod nas postojati još najmanje stotinu godina.
Koliko ste zadovoljni koordinacijom i saradnjom sa drugim institucijama te saradnjom sa srodnim institucijama u RS-u?
Možemo se, svakako, pohvaliti sa saradnjom i koordinacijom sa drugim institucijama, nadležnim za ovu oblast, kao i drugim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja, kako na nivou države Bosne i Hercegovine, tako i na nivou Federacije BiH (kantoni, općine i gradovi). To su Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Federalni zavod za geologiju, Federalna geodetska uprava, Federalni zavog za agropedologiju, Federalna uprava policije, Hitna pomoć Kantona Sarajevo.
Također, ne smijemo da zaboravimo i visokoškolske ustanove, kao što su Fakultet za kriminalistiku i Fakultet za sport i tjelesni odgoj Univerziteta u Sarajevu, kao i mnoge druge institucije, organizacije, udruženja i sl. sa kojima uspješno surađujemo. Sa kolegama iz RS-a imamo dobru saradnju, te na pojedinim projektima i radimo zajedno, a na svim ostalim aktivnostima i zajedničkim zadacima pokušavamo jedni drugima da budemo od pomoći.