Evropski parlament podržao HDZ

Evropski parlament, na zasjedanju u Strasbourgu posljednjeg dana aprila, usvojio je Rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine za 2014. godinu. Parlament je rezimirao stanje u procesu integracije bh. države u evropsku zajednicu, uz preporuke. U ovoj prilici obratićemo pažnju na dva stava.

U Rezoluciji se navodi da «… BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti», te da je «ustavna reforma usmjerena na konsolidaciju, racionalizaciju i jačanje institucijskog okvira i dalje ključna za preobrazbu BiH u učinkovitu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu» i «podsjeća se na to da bi se u budućoj ustavnoj reformi trebala uzeti u obzir načela fedralizma, decentralizma, supstidijarsnosti i legitimnog predstavljanja, kako bi se zajamčio učinkovit i nesmetan proces integracije BiH u EU».

Pet dana ranije, na XII. Saboru Hrvatske zajednice u Mostaru, pored ostalog, usvojeni su Program i Programska deklaracija. U Deklaraciji se kaže: «Hrvatska demokratska zajednica BiH kontinuirano upozorava kao je Bosna i Hercegovina jedino moguća kao državna zajednica triju suverenih, konstitutivnih i ravnopravnih naroda: Hrvata, Srba i Bošnjaka. To se jedino može ostvariti ustavnim i administrativno-teritorijalnim preustrojem Bosne i Hercegovine, te nužnim izmjenama Izbornog zakona BiH, kojim će se u svim naredim izbornim ciklusima osigurati izbor legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda u tijelima BiH, a isti stavovi izneseni su u zadnje dvije rezolucije Europskog parlamenta, odnosno Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta».

Drugačija rješenja

Vidno je da je Evropski parlament u najnovijoj rezoluciji podržao zalaganje HDZ-a za preustroj bh. države u federaciju. HDZ u Programu navodi da federacija treba da bude sastavljena od četiri administrativno-teritorijalne jedinice, od kojih bi jedna bila distrikt Sarajevo, kao glavni grad.

Međutim, najuticajnije bh. stranke nude i drugačija rješenja – od povratka na republiku do konfederacija pa i unije tri nacionalne države. Vladajući u Republici Srpskoj nemaju ništa protiv preuređenja ako se tiče samo Federacije BiH i ne dovodi u pitanje status i sadašnji teritorijalni okvir RS-a. Stranke koje se pretežno oslanjaju na bošnjačke glasove nisu za takvo rješenje i novu podjelu države po etničkoj liniji.

Dobro je što se Evropski parlament zalaže za ustavnu reformu države Bosne i Hercegovine u težnji da se ona učini održivom i funkcionalnom. Ali nije dobro da to tijelo podržava samo jednu etničku i političku grupaciju, zanemarujući ostale bh. konstitutivne subjekte. Šteta je što taj parlament nije reafirmisao i princip državnog i građanskog suvereniteta kao protutežu diobenom etničkom načelu.

Ovakvo određenje u Evropskom parlamentu izboreno je zahvaljujući tome što je Hrvatska članica EU i što su i hrvatski i bosanskohercegovački HDZ članovi narodnjačkog bloka, koji je najači unutar zajednice evropskih zemalja. Pri tom, evropskih parlamentarci iz drugih hrvatskih stranaka, uključivši tamošnji SDP, podržavaju politiku HDZ-a prema bh. Hrvatima i BiH. O stalnom pritisku iz Hrvatske da se bh. država preuredi po hadezeovskim željama svjedoči i Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske. U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji (3. 5. 2015.) postavljeno joj je pitanje: «Hrvatska se zauzima za dalje proširenje EU-a i NATO-a na svoje susjede. Može li uspjeti novi pristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini, po kojem se sada na prvom mjesto stavljaju ekonskomske i socijalne reforme, dok bi se ustavna pitanja, pitanja ravnopravnosti građana i naroda ostavila za kasnije?»

Evo odgovora šefice hrvatske države: «To je pitanje na koje neprestance upozoravam sve svoje sagovornike, kako u EU, tako i u NATO-u te kolege iz drugih država, posebno SAD-a, jer mislim da se međunarodna zajednica, i naravno Hrvatska moraju angažirati više u BiH kako bi se postigao dogovor o funkcioniranju države. Hrvatska podržava europsku incijativu, podržava napore godspođe (Federice) Mogherini, međutim, isto tako imamo snažan interes zaštite prava i pložaja hrvatskog naroda, koji mora konačno postati jednakopravan na cijeloj teritoriji BiH i jednakopravno sudjelovati u institucionalnom, gospodarskom i svakon drugom obliku života u Bosni i Hercegovini.

Posebno upozoravam na to da se sve one izjave i ono što govore predstavnici hrvatskog naroda u BiH o položaju hrvatskog naroda shvate ozbiljno. Dakle, da se pristupi pitanju položaja hrvatskog naroda na način da bez hrvatskog naroda nema Bosne i Hercegovine i da je rješavanje tog pitanja nužno za političku emancipaciju Bosne i Hercegovinei napredak BiH u euroatlantskim integracijama».

Ispunjena hadezeovska želja

Grabar Kitarović od inauguralnog govora ne prestaje da se direktno miješa u unutrašnja pitanja susjedne države. Uz to, njen stav, identično kao i onaj predsjednika HDZBiH Dragana Čovića, prijeteći je i ucjenjivački jer uslovljava opstanak bh. države ustavnim rješenjem po jednostranoj hadezeovskoj volji.

Prema tome, uz ostalo, HDZBiH i Grabar Kitarović traže reviziju prioriteta dogovorenih između EU i BiH u nastojanju da se konsoliduju prilike u zemlji i ubrza njena integracija u zajednicu evropskih država.

Evropski parlament ispunio je još jednu hadezeovsku želju, navodeći da je «emitiranje programa na svim službenim jezicima i pluralizam od ključne važnosti za javne medije».
To je, dakako, protumačeno kao podrška zahtjevu HDZBiH za televizijskim kanalom na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV servisa BiH.

Vrijedi napomenuti i da Evropski parlament «naglašava da bi Komisija (Evropska komisija – izvršni organ EU – op.a.) trebala posvetiti posebnu pozornost provedbi presude u slučaju Sejdić-Finci». Ali EP zaboravlja da ta presuda nije provedena jer je izvršenje te obaveze spriječio HDZBiH uslovljavnjem da se istodobno riješi tzv. hrvatsko pitanje.

Slično je i s upozorenjem da je Evropski parlament «i dalje zabrinut zbog daljnje segregacije djece u javnim školama na temelju etničke pripadnosti: napominje da tri različita nastavna plana i programa sprječavaju zajedničko, uključivo i i objektivno proučavanje zajedničke povijesti i nedavnih povijesnih događaja». Ali se ne navodi da je glavni zagovornik segregacije i odvojenih školskih programa upravo HDZBiH.

Evropski parlament nema zakonodavnu snagu, kako je to s takvim institucijama u državama članicama EU. Stavovi EP ne obavezuju rukovodeće organe EU, ali se njegova mišljenja uvažavaju i mogu bitno uticati na politiku vođstva evropske zajednice.