Zahvaljujući ljekovitim vodama u BiH se ubrzano razvija banjski turizam

Zdravstveni turizam više nije fenomen u svijetu, već ozbiljna oblast koja vrijedi preko 100 milijardi američkih dolara godišnje. Prema posljednjem izvještaju Medical Tourism Indexa (MTI) broj zdravstvenih turista bit će veći od 11 miliona, dok se u narednim godinama predviđa da će 3-4% ukupne svjetske populacije putovati u druge države zbog neke medicinske intervencije.

Zbog svojih ljekovitih voda i drugih vodnih bogatstava BiH ima velike potencijale u ovoj oblasti. Banjski turizam u okviru zdravstvenog turizma izuzetno je razvijen u BiH, ističu sagovornici portala Fokus.ba, te dodaju da ova grana bilježi najveći porast u kretanju turista.

“Nadovezujući se na oblast banjskog turizma i kvalitet ljekovitih mineralnih i termomineralnih voda banjskih centara u Republici Srpskoj kao i Bosni i Hercegovini smatramo da možemo odgovoriti na velike izazove i biti kokurentni u ovoj oblasti. Zdravstveni turizam definitivno je jedna od razvojnih šansi za bh. privredu. Ono što je neophodno uraditi je poboljšati uslove, renovirati i povećati smještajne kapacitete, modernizovati i osavremeniti usluge u skladu sa evropskim i svjetskim standardima i zahtjevima turista u oblasti zdravstvenog turizma, te obogaditi ponudu dodatnim sadržajima”, rekla je u razgovoru za Fokus.ba Nada Jovanović, direktorica Turističke organizacije RS-a (TORS).

Domaći gosti najveći su korisnici usluga zdravstvenog turizma u RS-u, navela je Jovanović te dodala da se u zadnjih nekoliko godina konstantno povećava i broj gostiju iz inostranstva,

“To je prije svega zbog kvaliteta ljekovite vode i konkurentnih cijena u odnosu na region. Izuzetan porast broja inostranih gostiju bilježi Banja Vrućica u Tesliću kao najposjećenija lokacija, među kojima prednjače gosti iz Hrvatske, zatim slijede gosti iz Srbije, Slovenije, Njemačke i Austrije, zatim renovirana Banja Kulaši, kao i druge banje u zavisnosti za koju oblast i liječenje su specijalizovane”, kazala je Jovanović.

Ona he naglasila da je lider u zdravstvenom turizmu ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regionu Banja Vrućica u Tesliću, sa brojnim sadržajima i velikim smještajnim kapacitetima.

“Pored Banje Vrućice, tu su još Banja Laktaši, Banja Slatina nedaleko od Banja Luke, Banja Dvorovi kod Bijeljine, Višegradska banja i potpuno renovirana Banja Kulaši kod Prnjavora poznata po ljekovitoj termomineralnoj vodi, ponovo je na raspolaganju posjetiocima. Upotreba termomineralne vode ‘Banje Kulaši’, čija je temperatura 27 stepeni Celzija, dala je ranijih godina značajne rezultate u liječenju psorijaze i drugih kožnih bolesti, ali i bolesti bubrega i mokraćnih puteva, reumatizma i drugih oboljenja. U Evropi postoje samo tri ovakve banje, a u svijetu sedam”, zaključila je Jovanović.

Upravo kao i RS, i Federacija BiH obiluje velikim potencijalima za razvoj zdravstvenog turizma.

“Prije svega se to odnosi na dentalni turizam. Mreža dentalnog turizma razvijena je u okviru Adriatic Healthy Lifestyles projekta i obuhvata nekoliko klinika, a aranžmane nude turističke agencija iz Sarajeva. Pored dentalnog, dostupni su i drugi oblici zdravstvenog turizma kao što su maksilofacijalna hirurgija, liječenje vida i liječenje neplodnosti”, naveli su za Fokus.ba iz Turističke zajednice FBiH.

Tradicija korištenja termalnih voda u našim krajevima seže u daleku prošlost, još u vrijeme Grka i Rimljana, koji su već tada uvidjeli ljekovitost geotermalnih izvora sa ovog područja.

“Na području Federacije BiH djeluje 5 banjsko-rekretivnih lječilišta. Inače, Bosna i Hercegovina ima mnogo prirodnih, termalnih i termomineralnih izvora, a među njima su i veoma rijetki mineralni izvori koji su poznati u stručnim krugovima i cijelom svijetu. Zabilježeni su određeni pomaci u ovoj oblasti, kao i zainteresovanost investitora, međutim obim statističkih podataka ne ukazuje na stanje u oblasti što direktno utiče plasman destinacije na medicinskoj karti svijeta. Bosna i Hercegovina gubi na stvarnom značaju kada su u pitanju globalni pokazatelji i procesi, te se rangira na niže mjesto u turističkoj statistici, nego što joj to objektivno pripada”, istakli su iz Turističke zajednice FBiH.

Nedavno istraživanje kompanije Visa i analitičke kuće Oxford Economica govori o predviđenom godišnjem rastu zdravstvenog turizma od 25% u narednoj deceniji.

Sve više ljudi se odlučuje da krene na put avionom u drugu zemlju radi operacije ili medicinskih istraživanja, što daje zamah zdravstvenom turizmu.

“Zdravstveni turizam ne koriste samo bogati, niti je on razvijen samo u određenim zemljama. Kretanja se odvijaju u svim pravcima jer ljudi traže način kako da izbjegnu duge liste čekanja, da dobiju usluge koje se ne nude u njihovim zemljama, ili su suviše skupe. Zdravstvenim turistima najznačajniji su osnovni preduslovi – kvalitetna medicinska oprema i dobra infrastruktura ali i bezbjednost zemlje”, zaključili su iz Turističke zajednice FBiH.