Uništavanje ribljeg fonda u Banjaluci: Mladicu u Vrbasu love i ronioci

Mladicu, atraktivnu ribu, u rijeci Vrbas na području Sportsko-ribolovnog društva (SRD) Banjaluka love čak i ronioci naoružani podvodnim puškama, kaže Marinko Popović, kordinator čuvarske službe u SRD Banjaluka.

“Da bi se zaštitio bogati riblji fond Vrbasa trebalo bi svi mi da budemo čuvari, ne samo mi, ribočuvari, nego bi i svi ribolovci i svi građani trebalo da prijave ako primijete na rijeci da neko radi nešto što nije u skladu sa zakonom”, smatra Popović.

Mladica ugrožena na globalnom nivou

Doc. dr. Dragojla Golub, ihtilog s Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, objasnila je da se smatra da je Vrbas naseljen s oko 50 ribljih vrsta gdje su dominantne ciprinidne vrste kao što su klen, škobalj, mrena i druge.

“Za razliku od donjeg toka gdje dominiraju ciprinidi, u gornjem i srednjem dijelu toka sreću se salmonidne vrste riba: mladica, potočna pastrmka i lipljen koje su veoma atraktivne za sportski ribolov. Svakako treba izdvojiti mladicu kao našu najveću salmonidnu vrstu koja je ujedno i endem dunavskog sliva i ono što svakako treba naglasiti da je mladica ugrožena vrsta na globalnom nivu”, izjavila je Golub za AA.

Prema njenim riječima, mladica u periodu mrijesta migrira uzvodno u gornje tokove rijeka i pritoke pa jedan od glavnih razloga njene ugroženosti predstavljaju brane hidrocentrala koje fizički pregrađuju riječni tok i samim tim funkcionišu kao barijera prilikom migracija.

“S druge strane, formiranjem brana, formiraju se i hidroakumulacije koje u potpunosti mijenjaju riječni ekosistem odnosno transformišu ga u jezerski. Tako ujezerivanje dijela toka mladici, a i drugim salmonidnim vrstama, nikako ne odgovara pošto su adaptirane na hladne, brze i čiste vode, tako da to njima predstavlja destrukciju staništa i apsolutno nepogodno mjesto za život”, istakla je Golub.

Dodala je da iako ne postoje istraživanja novijeg datuma koja bi obuhvatila šire područje rijeke Vrbas smatra se da je mladica, poznata i kao dunavski losos, svakako ugrožena vrsta čemu u prilog govori trend izgradnje hidrocentrala na ovom području kao i smanjenje kvaliteta vode.

“S obzirom na svoju atraktivnost mladica vrlo često biva predmet kako krivolova tako i lova nedozvoljenim sredstvima kao što su podvodne puške”, naglasila je ona.

Ronioci najveći problem

Smatra da je za zaštitu mladice, ali i drugih vrsta za početak neophodno da se donese pravilnik o zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama čija je izrada u toku, kao i ribolovna osnova.

Marinko Popović, jedan od trojice zaposlenih čuvara u SRD Banjaluka, u 20 godina rada koliko radi ovaj posao, kaže da se nagledao svega.

Iako je riblji fond na području koje pokriva ovo ribolovno društvo dosta stabilan, mladica je “u neku ruku ugrožena”, ali nije urađena ribarska osnova koja bi to potvrdila.

“Prema riječima ribolovaca, sve je manje mladice”, kaže Popović.

Istakao je da je prije na području koje pokriva ovo društvo bilo svega deset mladičara, odnosno ribolovaca koji su lovili mladicu, a sada ih ima 200 što je sigurno doprinijelo smanjenju populacije.

“Najveći problem smo imali sa ronicima, to je organizovani kriminal, koji sportsko ribolovno društvo i mi čuvari ne možemo riješiti. To radi policija, par slučajeva smo prijavili policiji i neki predmeti su i dalje u toku”, rekao je Popović.

Smatra da je u pitanju “organizovani kriminal” jer se obično udruži četiri ili pet osoba pri čemu je jedan ronilac sa puškom u vodi, jedna osoba na obali upozorava ronioca dok ostali u automobilu i na obalama “čuvaju stražu”.

“Bilo ko od čuvara da priđe jave ovom na obali, on kamenom javi roniocu jer kad kucne kamenom može se čuti na 100 metara u vodi i to mu je znak da ostavi pušku, a svako danas može da roni, ne može se zabraniti. Jako je teško, baš imamo tih problema”, ispričao je Popović.

Mladica kraljica bukova

Dešava se i krivolov na mladicu i to lov noću jer je tada ovu vrstu najlakše uhvatiti pa krivolovci imaju najviše uspjeha. Tada ribočuvari idu u akcije sa policijom, jer su službena lica, a ne službena ovlaštena lica.

Osim što je zabranjeno loviti mladicu u vrijeme mrijesta, Sprotsko-ribolovno društvo Banjaluka prošle godine je donijelo odluku da se zabrani ribolov mladice na period od tri godine kao bi zaštitili tu vrstu ribe.

Mrijest ove godine već je završen, a prema riječima Popovića, bio je uspješan jer su uspjeli sačuvati nekoliko “trla” odnosno mjesta na kojima se mrijesti mladica, pa će kaže biti i “mladunjaka”.

Na pitanje zašto je ova vrsta ribe toliko atraktivna da se ljudi odlučuju na kršenje zakona kako bi je ulovili, Popović je odgovorio da je u pitanju plemenita riba, čiji je najveći primjerak uhvaćen u Vrbasu težio 25 kilograma – pa je primamljiva zbog veličine.

Prema njegovim riječima, Vrbas je idealan za ovu vrstu kao i za njeno očuvanje. Ova riba smatra se kraljicom bukova, jer voli na bukovima da se hrani, obitava, a u Vrbasu ima dovoljno hrane – bijele ribe, pa može mnogo i da naraste.

Prema riječima Popovića, kada su druge vrste u pitanju, Vrbas je čuven i potočnoj pastrmci te lipljenu koji je specifičan jer je izuzetno debeo zbog obilja hrane.

“Vrbas i Vrbanja su bogati bijelom ribom, na primjer škobalj je najlošija riba, a najviše ima ribara koji ga love jer je težak za uloviti”, kazao je Popović i dodao da dosta ima i mrene, i to kapitalnih primjeraka od pet, šest kilograma.

Za svoj posao kaže da je težak, ali prelijep. Trojica zaposlenih čuvara i devet volontera pokrivaju 100 kilometara obala, pa čuvari nemaju radno vrijeme i rade i u tri smjene. Problema imaju mnogo, a prema riječima Popovića svaki deseti ribar je problematičan. Ispričao je i da je bilo mnogo nezgodnih scena, a da im najčešće nastradaju automobili.

“Ne voli nas baš narod puno, vole nas ribolovci i poštuju. Vole čuvare i da smo mi prisutni na vodi jer mi štitimo ne samo riblji fond nego i okolinu”, rekao je on.

Komorani ugrožavaju ribu

U posljednje vrijeme priča svijest kod ribolovaca se popravlja, naročito kada se uzme u obzir da je nakon rata bez dozvole bilo puno ribara.

“Već 20 godina radim ovaj posao, toliko sam se izverzirao da na 50 metara kad prilazim čovjeku znam šta je i kako je. Po samim pokretima ribolovca ocijenim da li je ispravan, da li ima dozvolu, ne možeš znati uvijek, ali u 80 posto slučajeva pogodim”, ispričao je Popović.

Prema njegovim riječima u posljednje vrijeme riblji fond u Vrbas,u ali i u regionu dodatno ugrožava pojava kormorana koji desetkuju ribu, naročito u zimskom periodu.

“Tu se teško možemo braniti, ne može se pucati, loviti, pa ih tjeramo petardama. Prije se rijetko kormoran mogao vidjeti, a sad zimi i po 40 ih sleti da se hrani”, kazao je Popović.

Jedna ova ptica dnevno pojede 400 grama ribe, ali su i pohlepni pa često ubiju ili oštete i više nego što im je potrebno. Zabrinjavajuće je kaže Popović i što je ova vrsta ptica izuzetno pametna pa prepoznaju stvarnu prijetnju od pokušaja zastrašivanja, a na području koje pokriva Sportsko-ribolovno društvo ih ima oko hiljadu.