Međunarodni praznik rada 1. maj kroz arhivsku građu Historijskog arhiva

Poznato je da tradicija obilježavanja Međunarodnog praznika rada datira od samog kraja 19. i početka 20. stoljeća, poslije velikih demonstracija u Čikagu i Parizu. U Bosni i Hercegovini on se javlja kroz političku misao radničkih političkih i društvenih organizacija već u vrijeme austrougarske uprave. No on svoj zamah dobija tek nakon Drugog svjetskog rata kada je to i državni praznik – rekao je u razgovoru za Fenu viši arhivist u Historijskom arhivu Sarajevo Haris Zaimović.

Kada je u pitanju obilježavanje ovog datuma, odnosno čuvanje sjećanja na proslavu Praznika rada, Historijski arhiv Sarajevo kroz svoju arhivsku i bibliotečku građu iz različitih historijskih epoha otkriva kako se taj datum obilježavao kod nas.

Zaimović navodi da je najzanimljivija Zbirka plakata Historijskog arhiva Sarajevo, na kojoj se prati niz različitih vrsta manifestacija, od akademije, velikih gradskih mitinga, kulturno-sportskih manifestacija, edukativnih predavanja te teferiča kroz cijelo postojanje socijalističke Jugoslavije.

– Tadašnja Jugoslavija, Bosna i Hercegovina te lokalna samouprava i sve društveno-političke organizacije pridavale su ovom prazniku značajnu pažnju, što se vidi iz toga da su te manifestacije trajale po nekoliko dana. Na plakatima se mogu pratiti sadržaji manifestacija te razni slogani, primjereni za ono vrijeme i tadašnji ideološko-društveni poredak, odnosno misao – kazao je.

Inače, mjeseci april i maj su bili od velikog značaja, s obzirom na to da Sarajevo i Banja Luka npr. u četvrtom mjesecu obilježavaju Dan oslobođenja/Dan grada, potom slijedi obilježavanje Praznika rada, zatim 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom a potom 25. maj, Dan mladosti.

– Tako da je to vrijeme izrazitog propagandnog djelovanja, promoviranja, osvješćivanja građanstva, odnosno radničke klase, analiza rezultata u politici, privredi, međunarodnom položaju Jugoslavije, društveno-ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine i gradova u Bosni i Hercegovini – kaže Zaimović.

Kroz štampu koju čuva Historijski arhiv Sarajevo svakako su zanimljive velike poruke domaćih političkih rukovodilaca, ali i prilozi iz svih gradova u zemlji te privrednih subjekata. Osim privrede pridavala se značajna pažnja i kulturi. Prati se niz kulturnih događanja u zemlji te su prisutni mnogi prilozi/članci iz oblasti KUN-a.

Velika pažnja se također poklanja i međunarodnom položaju Jugoslavije i njenoj ulozi u međunarodnoj saradnji i borbi za međunarodni mir u svijetu.

– Ono što bi mnogima bilo najzanimljivije jesu prvomajske čestitke bosanskohercegovačkih privrednih preduzeća i giganata koji su prekriveni preko nekoliko stranica dnevnih listova. Ovo je zanimljivo i iz razloga što se kroz 50 godina može pratiti razvoj, odnosno bukvalno praviti spisak velikog broja preduzeća iz cijele zemlje koji su stasavali u to doba i kojih danas više nema – rekao je za Fenu viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović.