Hrvatska traži “mekši” režim prelaska granica
Hrvatski zastupnici u zastupničkom klubu Evropske pučke stranke (EPP) uputili su u utorak pismo čelnicima evropskih institucija u kojima traže mekši pristup u režimu prelaska na granici Hrvatske i schengenskih članica.
Hrvatski europarlamentarci od predsjednika Komisije Jean-Clauda Junckera, predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjereniku za unutarnje poslove Dimitrisu Avramopoulosu zatražili su razumijevanje i primjenu “mekšeg alata, to jest ciljanog, a na sistemskog pregleda svih putnika” na granicama između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske, prenosi Hina.
Zastupnica Dubravka Šuica rekla je da je to pitanje od velike važnosti, pogotovo zbog hrvatskog turizma, koji čini 18 posto hrvatskog BDP-a.
Ona je izrazila uvjerenje da Hrvatska neće morati dugo čekati na ulazak u schengenski prostor, da će ući sama, to jest da neće morati čekati Bugarsku i Rumuniju.
Uredba o sistemskoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama shengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu u prošli petak. Ona predviđa sistemsku provjeru u relevantnim bazama podataka svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a, što dosad nije bio slučaj, podsjeća Hina.
Uredba je donesena kako bi se povećala sigurnost jer je uočeno da se teroristi, državljani EU-a, mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora te ulaziti i izlaziti iz njega bez ikakvih kontrola.
Provedba te uredbe dovela je do velikih zastoja na hrvatsko-slovenskoj granici, stoga su već u subotu navečer Hrvatska i Slovenija iskoristile mogućnost koja postoji u samoj uredbi, a koja dopušta derogaciju sistemskih i uvođenje ciljanih kontrola putnika u situacijama kada dođe do znatnog poremećaja u prelasku granice.
Prema uredbi, zemlje članice same odlučuju kada će uvesti ciljane kontrole, ali uz uslov da se izvrši procjena rizika, to jest mora se analizirati hoće li takvi ciljani pregledi smanjiti nivo sigurnosti.
Zemalja članica dužna je procjenu rizika poslati Komisiji, koja može izraziti zabrinutost u vezi s tom procjenom, a od zemlje članice se očekuje da uzme u obzir tu zabrinutost.
Evropska komisija s tim u vezi u srijedu organizira sastanaka na nivou stručnjaka iz zemalja članica na kojem će se razgovarati o poteškoćama i njihovu rješavanju u provedbi te uredbe.
Postoji niz pitanja koja se nameću, a na koja zasad nema odgovora, pogotovo vezano uz procjenu rizika. U Komisiji na sva pitanja u vezi s tim odgovaraju da će to biti tema sastanka stručnjaka.
