Predstavljanje dvije knjige iz edicije Posebna izdanja
vije knjige iz edicije Posebna izdanja Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu bit će predstavljene u srijedu, 12. marta u tom institutu.
Ovom prilikom bit će predstavljena dva prošlogodišnja izdanja iz oblasti historije i osmanistike autorice dr. Fazilete Hafizović, i to “Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645)” i “Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine” objavljen u suizdavaštvu sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i SKD “Prosvjeta” Republike Hrvatske.
O knjigama će govoriti Muamer Hodžić, Azra Gadžo Kasumović i Fazileta Hafizović.
Knjigu “Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645)” predstavit će Muamer Hodžić. Kliški sandžak, jedna od administrativnih jedinica u Osmanskom carstvu, osnovan 1537. godine, obuhvatao je veliko područje zapadne Bosne i dosta veliki dio Dalmacije, čiji su dijelovi osvojeni već početkom XVI stoljeća. Zvanično je ukinut 1826. godine, u sklopu reformi izvedenih u administrativnom uređenju evropskog dijela Carstva.
Međutim, najveći dio Dalmacije izgubljen je krajem XVII stoljeća, neki dijelovi početkom XVIII stoljeća, tako da je sandžak svoje ukidanje dočekao sa dosta smanjenom teritorijom u odnosu na onu koju je imao u vrijeme uspona.
Knjiga koju će predstaviti Azra Gadžo-Kasumović “Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine” jedan je u nizu osmanskih izvora, izuzetno značajnih za proučavanje naše prošlosti. Nastao je nakon potpisivanja mirovnog ugovora u Sremskim Karlovcima 1699. godine, te nakon razgraničenja na terenu 1700. godine.
Radi se o dijelovima teritorija, koje je bila zauzela Mletačka Republika, ali koje je, prema odredbama Ugovora, bila obavezna vratiti Osmanskoj državi. Kako je u naslovu i navedeno, to je bio prostor sandžaka Krka (razgraničenje je i počelo sa tromeđom Debelo Brdo, iznad Knina), zatim Klisa i Hercegovine. U sandžacima Krka i Klis upisan je samo stvarni granični pojas, dok su u istočnoj Hercegovini popisane i cijele nahije, koje zapravo nisu držali Mlečani. Međutim, one su tokom cijelog Morejskog rata ratno područje, čiji su dijelovi prelazili iz ruke u ruku, tako da popis ovdje stavlja tačku na tada konačno stanje.
Popis donosi obilje dosad nepoznatih podataka: novi administrativni ustroj, novi način finansiranja, novu vojnu šemu, razmještaj stanovništva koje se povuklo iz Novog i Risna, najviše u okolicu Trebinja, i tome slično.
