Jusić: Romi u BiH ne mogu biti zadovoljni položajem u kojem se nalaze

Član Vijeća nacionalnih manjina BiH i predsjednik Udruženja Roma “Euro Rom” iz Tuzle Nedžad Jusić je u razgovoru za Fenu, povodom 8. aprila – Međunarodnog dana Roma, ocijenio da Romi u Bosni i Hercegovini ne mogu biti zadovoljni položajem u kojem se nalaze.

Po njegovim riječima, više od 95 posto Roma je bez stalnih mjesečnih primanja, oko 40 do 50 posto Roma u FBiH nema zdravstveno osiguranje, a oko 50 do 55 posto Roma živi u neadekvatnim uvjetima.

– Sama ta činjenica govori o kakvoj se grupaciji radi u BiH – kazao je Jusić, te dodao da se ne mogu zanemariti aktivnosti koje su radile u prethodnom periodu, naročito od 2005. do 2016. godine, a nešto se radi i u ovoj godini.

On navodi da, prema informacijama romskih nevladinih organizacija u BiH živi između 80 do 100 hiljada Roma, prema podacima međunarodnih organizacija to je negdje oko 60 hiljada Roma, a prema informacijama institucija vlasti to je između 40 i 50 hiljada Roma.

– Sam taj pokazatelj govori da nešto ne štima, kada imamo tako različite informacije o broju Roma u BiH – smatra Jusić.

Podsjetio je da su se od 2008. godine, kada je BiH pristupila velikom projektu „Dekada Roma“, određena finansijska sredstva odvajala u raznim budžetima, pa i u budžetu BiH za implementaciju tri akciona plana za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja, i krenule su određene aktivnosti.

– Tada su bili i mnogi drugi donatori koji su svojim sredstvima željeli da pomognu romskoj populaciji u BiH. Sada kad gledamo u 2017. godini, stanje u romskoj zajednici se nije dovoljno popravilo, možda se u nekim sredimana još i pogoršalo u odnosu na 2008. godinu – ocijenio je Jusić.

Istaknuo je da je prema nekim informacijama s kojima raspolažu romske nevladine organizacije više od 60 miliona KM uloženo u određene aktivnosti.

– Normalno, postavlja se pitanje gdje je taj novac, gdje je potošen taj novac? Jednostavan je odgovor da je većina tog novca otišla za međunarodne organizacije koje su bili implementatori pomenutih projekata – tvrdi Jusić, dodajući da u same zajednice ode najmanje tog novca.

Kada je riječ o zapošljavanju Roma, Jusić navodi da su se i za tu namjenu odvajala određena finansijska sredstva koja su se trošila preko zavoda za zapošljavanje, entitetskih i Brčko Distrikta.

– To je obično bilo za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma. Nažalost i ti programi su dali samo trenutačne efekte. Dok je trajao program, odnosno sufinansiranje poslodavca, dotle su i bili zaposleni Romi u 99 posto slučajeva. Možda jedan posto da je ostao i poslije tog programa, tako da i dalje imamo veliki broj Roma koji nisu zaposleni – naglasio je Jusić.

Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, kaže da u posljednje tri godine postoji određeni napredak u Federaciji, „jer putem tog programa se pokušava osigurati zdravstvena knjižica Romima koji je nemaju“.

– Kad je u pitanju obrazovanje, mislim da je tu država najviše zakazala, jer država BiH, a tu mislim na najvišu vlast, niti jednu jedinu marku nije odvojila za obrazovanje romske djece u BiH iz razloga, navodno, jer to nije u njihovoj nadležnosti – istaknuo je Jusić.

Dodao je da nisu ni stanovanje ni drugi segmenti u njihovoj nadležnosti „ali ipak oni nađu model kako ustvari da se ugrade u sve to, jer najviše novca je za stambeno zbrinjavanje Roma“.

– Oni su navodno tu nadležni, a nisu nadležni za obrazovanje, gdje trebamo najviše uložiti da se romska djeca i Romi obrazuju. Jer bez obrazovanih Roma ne možemo napraviti konkretnu niti stvarnu promjenu kod romske populacije u BiH. Jedino određene međunarodne i domaće nevladine organizacije pokušavaju da ulože napore da bi se obrazovalo što više romske djece. Ali ukoliko država ne poduzme određene korake da se pomogne romskoj populaciji da se obrazuje, ne vidim tu nekog napretka – zaključio je Jusić.

Svjetski dan Roma obilježava se 8. aprila u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u historiji Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni. Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva ˝Rom˝.