Zbog čega se svjetske vođe sve više okreću ka Moskvi?

Rusija jača svoje angažovanje u Libiji – politički i, naizgled, i vojno, to angažovanje je dio nove strategije Rusije na Bliskom istoku koja ima više ciljeva, navodi Deutsche Welle, prenosi Tanjug.

Njemački međunarodni radio navodi da su neki od tih ciljeva korisni za region, a neki prije svega – za Moskvu. DW prenosi da je demanti usledio odmah, uz tvrdnju da Rusija nije poslala nikakve specijalce na egipatsko-libijsku granicu.

“Nema ruskih specijalnih snaga u Sidi Baraniju u Egiptu”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane u Moskvi.

Slično se izrazio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je rekao da “nema informacija o ruskim snagama poslatim preko Egipta. DW navodi da je prije toga agencija Reuters javila da se u pomenutoj vojnoj bazi nalaze 22 ruska specijalca. Reuters prenosi da su tu vijest potvrdili i predstavnici vojske SAD.

DW ocjenjuje da je neosporno da je Rusija posljednjih nedjelja pojačala svoje angažovanje u Libiji. Tako je više desetina naoružanih lica iz jedne ruske firme za obezbjeđenje do kraja februara bilo na područjima koja kontrolišu snage libijskog generala Kalife Haftara. To je za list Arab News potvrdio i vlasnik te firme.

Haftar se na svoju ruku i bez demokratske legitimacije bori protiv džihadističkih pobunjenika – prije svega protiv terorista organizacije Islamska država (IS).

DW navodi da se zna i da je Haftar u prvoj polovini januara bio gost na ruskom nosaču aviona „Admiral Kuznjecov” koji se iz voda pred sirijskom obalom vraćao za Rusiju. Prema medijskim agencijama, on je odatle navodno imao video-konferenciju sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom. Početkom ove sedmice, Haftarov savjetnik Abdelbaset al Bazdi razgovarao je sa Šojguovim zamjenikom Mihailom Bogdanovim u Moskvi.

“Ono što je danas Bliski istok, juče je bio Balkan”

Njih dvojica su se složila „da je neophodno zasnovati kolektivan dijalog u kojem bi trebalo da učestvuju predstavnici svih političkih grupa i plemena”, rečeno je u Ministarstvi odbrane.

Još u jesen 2016, Moskva je predstavila strateški papir o ruskoj spoljnoj politici. Tu piše da Moskva i dalje žali da doprinosi stabilnosti regiona i da će se fokusirati „na političko-diplomatsko smirivanje konflikata”. U sklopu te strategije je i angažovanje Moskve u Libiji. DW navodi da je u dokumentu nagovještena i nova strategija u pojedinim regionima svijeta.

“Danas, kada je međusobna zavisnost naroda i država bitno veća nego ranije, pokušaji da se zasnuju bezbjednost i stabilnost na tuđoj teritoriji – nemaju budućnost“. Drugim riječima: vremena u kojima je neka strana sila mogla da po sopstvenom nahođenju određuje politiku neke druge zemlje, prošla su.

DW ojcenjuje da se to kakve je pouke Rusija iz toga izvukla vidi po angažovanju u Siriji na strani predsednika Bašara al Asada. Rusija ima vrlo konkretne predstave o budućem političkom pravcu Sirije. Ako se ta strategija slijedi, ona se može ostvariti samo zajedno sa partnerom – dakle Asadom. Tu treba računati i druge partnere, prije svega Iran i libanski Hezbolah. Pri tome se ne mora raditi o trajnim savezima, već se u mnogo većoj mjeri radi o alijansama koje su vremenski ograničene i mogu da se razgrade nakon postizanja postavljenih ciljeva.

To je Moskva uvidjela nakon ulaska SAD u Irak 2003. Invazija je počela a da se Bushova vlada prije toga nije pobrinula da nađe partnera na licu mjesta, nekoga ko bi mogao da joj pomogne pri preuređivanju države. Zato je i poslijeratna faza bila haotična. Posljedice intervencije se osjećaju i danas.

Ovo je Putinov master plan za Bliski istok

Slično kritički Moskva gleda i na politiku vlade Baracka Obame na Bliskom istoku. Ona je propala, kaže Leonid Slutski, predsjedavajući Odbora Dume za spoljne poslove: „Nemoć i izostajanje rezultata su očigledni”.

DW navodi da iz tih grešaka Moskva želi da nešto nauči. Strane države bi trebalo da sarađuju sa jakim režimima, koliko god oni bili bezobzirni, rekao je, kako prenosi Newsweek, Putin prilikom predstavljanja novog strateškog papira. I dodao da će u suprotnom svijet doživjeti “uništenje državnih sistema i procvat terorizma”.

DW ocjenjuje da Rusija istovremeno želi i da se svijetu ponovo prezentira kao globalna vodeća sila. Pri tome ima uspjeha kojima može da se pohvali. Tokom protekle godine, Putin je imao 25 susreta sa političkim vođama arapskih zemalja – kako prenosi Newsweek – što je pet puta više nego što je postigao Obama.

Važan dio tog bilansa je ostvaren i zbog ruskog angažovanja u Siriji. Tamo je Rusija testirala svoju novu strategiju, kaže politikološkinja Renda Slim sa Washingtonskog instituta za Bliski istok. Posljedica je jasna: “Svaki politički vođa će sada da kaže: možda je vrijeme da preispitamo odnose sa Rusijom.”

Putin širi carstvo

Čini se da je Rusija tek na početku sa svojom novom politikom na Bliskom istoku. Širenje ka Libiji je, kako u jednoj studiji procenjuje američki trust mozgova Stratfor, “samo jedan element mnogo obuhvatnije strategije jačanja ruskih aktivnosti u južnom Sredozemlju – i stvaranje zone uticaja kakva je postojala u vremenu Sovjetskog Saveza”, zaključuje DW.